Savjeti i škola vožnje — 21 siječnja 2005 -

 

Neki od nas, nažalost, ovu sezonu neće pamtiti po dobru. Gotovo svakodnevno smo u crnim kronikama čitali vijesti o motociklistima stradalim u saobračajnim nesrećama. Čini mi se da nikad do sad nije bilo toliko mnogo nesreća, što se da objasniti velikim porastom broja vozača motora i skutera u poslijednjih nekoliko godina, jer motori i skuteri postali su opće popularno prevozno sredstvo a ne, kao ranijih godina, izbor jednog relativno malog broja zaljubljenika.
 

Mnogo puta smo na forumu raspravljali o uzrocima nesreća u kojima su sudjelovali motoristi i gotovo uvijek bi prevladalo mišljenje da su ili ostali sudionici u prometu ili prilike koje su vladale na cestama krivci za stradavanja motorista. Moje je osobno mišljenje da su motoristi u dobroj mjeri krivci za saobračajne nesreće u kojima stradavaju i to zbog više faktora: od prevelike brzine kao najčešćeg uzroka, nepravilnog kretanja cestom, do neiskustva te neznanja koje je direktna posljedica nedostatne i nekvalitetne obuke u auto školama. Mislim da i  u nesrećama koje izazivaju drugi sudionici u prometu nerijetko gore navedeni faktori pridonose stradavanju motorista. Postoji još jedan bitan faktor za sigurnost motociklista a to je stanje i kvaliteta cesta i asfaltnog sloja koje je u našoj zemlji prilično loše na mnogim prometnicama. Zbog toga negodujemo kad pročitamo da „…vozač nije prilagodio vožnju uvjetima koji su vladali na cesti…“ jer s pravom smatramo da se takvom konstatacijom prebacuje odgovornost sa onog tko je odgovoran za izgradnju kvalitetnih i sigurnih prometnica, a to je država,  na vozače.

Da bih došao do pouzdanih podataka o statistikama saobračajnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači motora i mopeda ( skutera ) odlučio sam kontaktirati MUP RH. Na webu MUP-a nažalost nema statističkih podataka ( za razliku naprimjer od web stranice MUP-a Slovenije ), pa sam kontaktirao glasnogovornike PU Koprivničko- Križevačke, gospodina Magdića i glasnogovornika MUP-a RH, gospodina Zlatka Mehuna, koji su moje pismene zahtjeve proslijedili svojim analitičko- izvještajnim odjelima. Gore navedenoj gospodi, kao i načelniku PU Koprivničko- Križevačke, gospodinu Dragutinu Vurneku zahvaljujem na uistinu brzom i iscrpnom odgovoru.
 

 

Moj upit MUP-u sadržavao je ova pitanja:

Broj saobračajnih nesreća motociklista i mopedista sa smrtnim ishodom, teškim tjelesnim ozlijedama ili materijalnom štetom, te broj nesreća u kojima su sudjelovali vozači motocikala i mopeda a u kojima su drugi sudionici u prometu pretrpjeli smrtan ishod, teške tjelesne ozlijede ili materijalnu štetu, uzrok nesreća prema uviđajnim zapisnicima, tko je krivac za nesreću, da li je motociklist upotrebljavao zaštitnu opremu, starost motociklista, tehnička ispravnost motocikla i eventualno iskustvo motociklista, da li se nesreća dogodila u naseljenom mjestu ili izvan njega i na kojem tipu ceste.

S obzirom da je sa 20. 08. 2004. počela primjena novog Zakona o sigurnosti u prometu na cestama, zanimalo me da li se broj nesreća u kojima su sudjelovali motociklisti i mopedisti smanjio početkom primjene uistinu strogih propisa novog zakona. U auto magazinima smo mogli pročitati da se broj saobračajnih nesreća automobilista vidno smanjio, i tu je novi zakon pokazao odlične rezultate, usprkos stavu javnosti koja ga je dočekala na nož, i koja i danas ne prihvaća famoznu odredbu o 0,0 promila smatrajući da negativni efekti takve odredbe nadmašuju pozitivne. Osim toga,prema sudu javnosti, prema novom se zakonu nepotrebno drastično kažnjavaju benigni propusti kao što su izostanak vidljivo postavljene naljepnice o tehničkom pregledu ili neimanje vozačke dozvole, što su propusti koji nimalo ne utječu na sigurnost u prometu.   

Prema Programskim smjernicama MUP-a RH za razdoblje od 2004. do 2007. godine, stanje u prometu je evidentirano kao drugi največi problem poslije kriminaliteta. Štete izazvane prometnim nesrećama iznose oko 2 % BDP, u 85 – 90.000 nesreća godišnje stradava 22.000 osoba, od toga je 20 %  ( oko 4.400 osoba ) teško ozlijeđenih, a oko 3 % ( cca 660 osoba ) smrtno strada. To iznosi 15 osoba na 100.000 stanovnika, a prosjek u EU je 12 / 100.000. Dakle, cilj je novog zakona, a i onih koji će slijediti dovesti sadašnje porazne statistike u sklad s onim evropskim.

Evo kakav sam odgovor dobio:

Iz ovih podataka vidimo da je postotak poginulih motociklista viši od prosječnog i da iznosi 3.81 %, a da je postotak teško ozlijeđenih također viši i iznosi 34,42 %.
Kod mopedista je postotak poginulih manji i iznosi ispodprosječnih 1,08 %, a postotak teško ozlijeđenih je 28,20 % i nešto je viši od prosjeka. To se , pretpostavljam, može zahvaliti mnogo manjim brzinama pri kojima se dešavaju saobračajni udesi.
Ti podaci nam govore ono što dobro znamo i čega svi moramo biti svijesni u svakom trenutku, a to je da smo na dva kotača daleko ranjiviji i izloženji tragičnim poslijedicama nesreća nego ostali sudionici u prometu, osim, po mojem mišljenju pješaka i biciklista.
 
 

Prema uviđajnim zapisniima prometne policije, vidi se da su motocklisti krivci za nesreće u 51 %  svih slučajeva. Osobno me je taj rezultat iznenadio, jer sam očekivao da je taj postotak viši, zbog brzine i načina vožnje motora. Oko 55 % motociklista poginulo je krivicom drugih sudionika u prometu.
Kod mopedista ( skuteraša ) je viši postotak krivnje za nesreće i i iznosi oko 59 %, a da se objasniti načinom kako se skuteri voze, pogotovo gradskim prometnicama gdje se dešava, kako će to kasniji podaci pokazati gotovo 92 % nesreća mopedista.
 
 

U statistikama koje sam dobio od MUP-a nažalost nije razlučen uzrok nesreće prema krivcima, tako da je nemoguće prikazati npr. postotak nesreća koje su izazvali motociklisti zbog prevelike brzine. Ovi podaci, dakle, ne mogu se pravilno interpretirati, ali ipak pokazuju da je prevelika brzina bilo kojeg krivca uzrok najvećeg broja nesreća, oko 50 % svih nesreća s teškim i smrtnim poslijedicama. Policijski zapisnici razlikuju nepropisnu i neprimjerenu brzinu ( to je valjda ona famozna konstatacija o vožnji koja nije prilagođena uvjetima koji su vladali na cesti ). Neki od gotovo dvadeset uzroka nesreća ( nisam naveo one koji u ukupnom broju sudjeluju s malim postotkom ) ipak se mogu pripisati isključivo automobilistima kao krivcima kao npr. nepropisna vožnja unazad koja je bila uzrok 0,19 % nesreća s teškim ozlijedama motociklista.
Kod nesreća s materijalnom štetom visok je postotak ostalih greški, oko 30 %, zbog toga što su u podacima MUP-a razlučeni uzroci za oko 70 posto nesreća koje su se dogodile.
Kod mopedista, osim brzine, važan je uzrok nesreća i nepoštivanje prednosti, zbog čega je čak 6 mopedista smrtno stradalo.
 
 

Kod motociklista se ukupno 81,5 % nesreća dogodilo u naselju, ali u slučajevima kad su motoristi smrtno stradali 41 % nesreća se dogodilo na otvorenim cestama. Tome je svakako kumovala brzina.
Kod mopedista se velika večina nesreća dešava u naselju, gotovo 92 %, ali ipak je na otvorenoj cesti poginulo 5 mopedista od ukupno 14 poginulih.
 
 

Među motoristima najugroženiji su mladi, sa 46 % poginulih, 51 % teško ozlijeđenih skupina motociklista starih od 14 do25 godina prednjači pred onima srednjih godina. Vjerujem da su neiskustvo, mladenačka nepromišljenost, pa i neznanje onaj nevidljivi uzrok tih za javnost najbolnijih nesreća. Vjerujem da bi kvalitetnija i opsežnija izobrazba motorista u auto školama kao i naknadno obrazovanje vozača kroz akcije škola sigurne vožnje doprinjele da se te bolne statistike smanje. Tu ima mnogo prostora suradnji MUP-a i moto klubova, HMS-a, osiguravajućih društava, medija pa i drugih zainteresiranih faktora.
Kod mopedista je situacija gotovo ista, s time da  mlađa populacija zasigurno uglavnom vozi i stradava na skuterima, a ona starija uglavnom na klasičnim mopedima. Tu treba izdvojiti mopediste starije od 65 godina koji u ukupnom broju smrtno stradalih sudjeluju sa 21 %.
 
 

Ovi podaci će nam više pokazati slijedeće godine. Tek tada će se iz njih moći iščitati utjecaj novog zakona na broj nesreća i stradalih. Prema ovim podacima gotovo da i nije došlo do pada broja nesreća motociklista i mopedista od dana primjene novog zakona, osim što je došlo do porasta broja poginulih, gotovo 40 % motociklista i 30 % mopedista poginulo je u četiri mjeseca i deset dana. Zbog specifičnosti upotrebe motocikala i mopeda kroz tri godišnja doba, još više su zgusnuti ovi nesretni događaji.
Zašto je kod automobilista zabilježen pad od gotovo 30 % nesreća, a kod motorista je broj ostao gotovo isti? Ja to tumačim ovako: gotovo istovremeno sa primjenom novog zakona otvoreni su za promet novi kilometri auto ceste do Splita čime se odteretila Lička magistrala na kojoj se dešavao veliki broj automobilističkih nesreća. Kako se gro motorističkih nesreća dešava u gradovima i naseljima, utjecaj prometa tim novim, sigurnijim  cestama nije toliko izražen. Naravno, i rigorozne mjere novog zakona dale su pozitivnih efekata: smanjio se broj alkoholiziranjh vozača i vidljivo se smanjila ukupna brzina na našim cestama.
Jedna stvar je ipak vidljiva. Smanjio se broj vozača koji ne koriste zaštitne kacige, a to je jako pozitivan efekt novog zakona. Bez njega bi ove brojke bile još crnije.
 
 

Evo, ovo je moj pokušaj da na našoj stranici prikažem podatke o nesrećama motociklista i mopedista u 2004. godini. Želja mi je da dogodine ove crne brojke budu manje i da u sezoni koja dolazi ne moramo sa strahom otvarati crnu kroniku u novinama bojeći se da u njoj ne pročitamo ime nekog nama dragog.
Želja mi je da i veliki broj mladih motociklista i skuteraša koji redovito posjećuju našu stranicu pomno pročita ovaj članak i shvati da osjećaj slobode koji nam pruža vožnja našim motorima ne znači automatski i nedodirljivost i da samo razumna vožnja, u skladu s vlastitim mogućnostima, mogućnostima našeg motora i uvjetima koji vladaju na cesti i u prometu jamči da ćemo u toj slobodi uživati još dugo, bez da ugrožavamo svoje i tuđe živote, zdravlje i imovinu.
Nadam se da će ovaj članak rezultirati  vašim  komentarima kako ovdje tako i na forumu.

Dylan        
 
 
Rasprava na temu, otvorena je na slijedećem topicu foruma:
http://www.motori.hr/forum/viewtopic.php?t=6817
 

Share

About Author