izgleda da je ovo zimzelena tema
prvo se nebi složio s time da su grane nevidljive i nečujne..dobro, ovisi o vrsti/stilu motora i po mom osobnom ukusu na nekim radovima veću bi prednost dao vizualnom i akustičnom dojmu nego nekakvim top performansama. i to, da zvuk proizvode samo topovi neovisno o granama ne sjeda mi baš lako sad prije spavanja
ako nisi lovac na sekunde, ne gledaš ama baš svaku kap benzina, usprkos svim "stručnim saznanjima i izjavama", za relativno normalne pare (cca 1000kn materijala) i dosta truda može se napravit solidan prigušivač + grane od inoxa(uz piganje grana cca 200kn) koje će prije svega izgledat onako kako si ih ti zamislio, a ne neki slovenac ili talijan
uz dobro poznavanje akustike možeš se igrat i zvukom.. ako se nisi zakopao u nekakvu preradu ne vidim razlog zašto bi samo auspuh išao radit..pogotovo ne na nekom novijem motoru jer nakon ovakve home made priče nekakvi power commanderi i sl. nemaju velikog smisla
S druge strane tu stvarno ima puno posla pri projektiranju. na stranicama poznatih kuća koje se bave izradom ispušnih sustava mogu se naći dosta zanimljivi tekstovi koji intuitivno objašnjavaju o čem se zapravo radi..tekst u nastavku opisuje
auto_tehnologiju, a preuzet je sa
http://www.sole.hr/index.htm U načelu nema drastične razlike samo je stvar prilagodbe načinu rada motora, svrsi u koju se rade, dimenzioniranju, i inim "sitnicama" bez kojih ovaj svijet nebi bio toliko zanimljiv
Jedan od načina povećanja iskoristivosti motora je povećanje brzine protoka fluida koji struje kroz njegovu unutrašnjost. Nakon što je smjesa goriva i zraka ekspandirala, ona postaje nekorisna i kao takva mora napustiti motor što je moguće brže. Proces pražnjenja cilindra od ispušnih plinova naziva se "ispiranje cilindra". Kvalitetnim ispiranjem cilindra oslobađa se prostor za pripremu nove smjese koja će u idućem ciklusu ekspanzije proizvesti energiju. Prvi dio kojim možemo poboljšati ispiranje cilindra je ispušni kolektor.
Ispušni kolektor je mnogo više nego hrpa savijenih cijevi pričvršćenih na motor. On je sastavni dio motora i procesa koji se u njemu odvijaju. Vrlo velika količina energije ostaje u ispušnim plinovima u cilindru nakon procesa ekspanzije koja se može iskoristiti, ovisno o konstrukciji kolektora, u većoj ili manjoj mjeri.
Kolektor to ostvaruje na način:1. Koristi kompresijski val koji nastaje uslijed pritiska ispušnog plina u cilindru za vrijeme
otvaranja ispušnog ventila. Spomenuti kompresijski val putuje kroz ispušni plin mnogo
većom brzinom te ubrzava ispušni plin prema kolektorskom presjeku. Kolektorskim
presjekom naziva se mjesto gdje se više cijevi spaja u jednu.
2. Jaki kompresijski val prolazi kroz ekspanzijki prostor (kolektorski presjek) koji se
nalazi na kraju kolektora. Svojim prolaskom uzrokuje jaki usisni efekt (potlak) koji se
širi prema ispušnim ventilima preko ostalih cijevi i čeka otvaranje sljedećeg ispušnog
ventila. Stvaranjem potlaka u kolektoru se olakšava i ubrzava protok sljedeće mase i
spušnog plina.
3. Pravilnim tempiranjem reflektiranog potlačnog vala (eng.scavening wave) za vrijeme
faze preklapanja, tj. kada su usisni i ispušni ventil otvoreni.
Za pravilnu funkciju kolektora moraju se zadovoljiti sljedeći uvijeti:1. Kolektorske cijevi moraju biti dovoljno malog promjera da održe kinetičku energiju kompresijskog i povratnog (scavening) vala
2. Promjer cijevi mora biti dovoljno velik kako bi se postigli optimalni uvijeti strujanja nakon otvaranja ispušnog ventila.
3. Dužina kolektorskih cijevi mora biti određena na način da se prilagodi vrijeme djelovanja povratnog vala (scavening),
4. Promjer i dužina cijevi moraju se odrediti tako da se osigura dovoljan intenzitet i dužina trajanja povratnog vala (scavening).
5. Navedeni promjeri i dužine u kolektorskom presjeku moraju proizvesti efekt povratnog vala za vrijeme preklapanja ventila kod točno određenog broja okretaja.
Cilj kvalitetnog kolektora je proizvesti što je više moguće snage i okretnog momenta kroz što veći raspon broja okretaja. Geometrija kolektorskih cijevi može se precizno podesiti i time omogućiti prethodno navedeni cilj. Kako kolektori utječu na rad motora pri različitom broju okretaja, pokušat ćemo objasniti na sljedeći način.
Na vrlo niskom broju okretaja proizvedeni povratni val će stići prerano (prije nego što su oba ventila otvorena) do ispušnog ventila te neće proizvesti željeni efekt. U stvari, prvi povratni val bit će praćen kompresijskim valom ispušnog plina i moguće drugim povratnim valom prije samog preklapanja ventila. Prilikom niskog broja okretaja ispušni valovi, koji se formiraju u ispušnom kolektoru, su vrlo slabi i imaju vrlo mali utjecaj na rad motora. Performanse motora na tako niskom broju okretaja uglavnom ovise o vremenu zatvaranja usisnog ventila, kompresijskom omjeru, vremenu preklapanja, a vrlo malo o vremenu otvaranja ispušnog ventila.
Performanse motora dolaze do izražaja kada motor počinje proizvoditi okretni moment, tj. pod uvjetima potpuno otvorene zaklopke gasa. One obično nastupaju kada su okretaji motora upola manji od okretaja na kojima se postiže vršna vrijednost snage.U ovom području broja okretaja povratni valovi dolaze još uvijek malo prerano. Ovo doslovno uzrokuje izvlaćenje klipa preko razine potlaka koje uzrokuje povratni val te smanjuje gubitak podizanja gotovo na nulu.
Ali kompresijski val koji slijedi prvi povratni val može doći do cilindra za vrijeme preklapanja ventila što može dekontaminirati svježe pripremljenu smjesu i time narušiti iskoristivost samog procesa izgaranja.
Pravilna kombinacija promjera cijevi i kolektorskog presjeka može popraviti krivulju okretnog momenta na njezinom samom početku, prigušujući jačinu kompresijskog vala zadržavajući brzinu strujanja ispušnog impulsa na što je moguće većoj razini. Time će se znatno reducirati kontaminacija cilindra.
Povratni val generiran u kolektoru smanjit će pritisak u cilindru. Pri tim uvijetima za vrijeme preklapanja ventila, bez obzira što klip putuje prema gore, zbog nastalog potlaka usisni će zrak puniti cilindar. Iz ovog objašnjenja možemo zaključiti da će se pri kraju ciklusa ispuha, za vrijeme preklapanja ventila, odvijati sljedeći ciklus, tj. usis. Postizanjem ovog efekta povećavamo količinu smjese u samom procesu te dobivamo veću snagu. Nakon što se ispušni ventil zatvori, klip nastavlja putovati prema donjoj mrtvoj točki nastavljajući proces uvlaćenja zraka preko usisnih kanala.
Pad okretnog momenta obično nastupa pri okretajima kada se postigne vršna snaga. Povratni val potrebno je tempirati tako da stigne neposredno prije otvaranja usisnog ventila, da traje i postiže svoj maksimum neposredno prije zatvaranja ispušnog ventila. Pri visokom broju okretaja povratni valovi su mnogo jači te u tim režimima rada motora ispušni kolektori dolaze do svog izražaja.
Pri objašnjenu rada kolektora spomenut je povratni val koji je u stvari potlak, tj. val koji ne puni nego prazni cilindar. Kompresijski val je pozitivan, tj. val koji proizvodi tlak.
Za dobru konstrukciju kolektora potrebno je u razmatranje uzeti mnogo parametara.Upotrebom različitih računalnih programa (FLUENT, ANSYS, GT-Suite) mogu se simulirati impulsi koji nastaju u kolektoru te izuzetno precizno podesiti parametre kako bi što više i u pravom trenutku povećali učinak povratnog vala. Osim složenih profila strujanja čitav proces i brzine strujanja valova ovisne su o samoj temperaturi ispušnih plinova i okoline u kojoj se nalaze.U kolektoru koji nije postigao svoju radnu temperaturu brzine gibanja valova drastično se mijenjaju.Stoga je pri dimenzioniranju kolektrora potrebno obratiti pozornost na toplinska svojstva fluida kojeg promatramo što dodatno komplicira samu konstrukciju.
Autor
Tema: Grane auspuha - tehnologija izrade (Posjeta: 7600 )