Ispis

Molimo prijavite se ili registrirajte.
1 Sat 1 Dan 1 Tjedan 1 Mjesec Beskonačno
Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave

[koss]

Pošto uglavnom svi rade samo "topove" može li mi netko objasniti ima li komplikacija s
izradom granama. Odnos cijene u prodaji je negdje pola pola.
Jedan od  razloga je vjerovatno u atraktivnosti proizvoda u odnosu na performanse.
Odnosno grana se ne vidi i nećuje, a košta.

[Tommee]

Grana da bi funkcionirala, ajmo rec, treba ju proracunati... A to nije nimalo jednostavan posao, a niti izrada nije bas tako jednostavna kako se mozda cini.... Prvo granu da bi netko stavio treba biti bolja od tvornicke, a te parametre nije bas tako lako zadovoljiti...

Topove je u biti prilicno lako izraditi.... A i ovo sto si rekao, atraktivnosti i omjer ulozeno dobiveno cini svoje...

[fredi]

Akrapović u novije vrijeme radi konusne grane i s odgovarajućim auspuhom ,znači još bolje perfomanse motora.



Znači do takvog saznanje nije došal slučajno nego mjerenjem i raznim testovima i usporedbama.

[jolly the roger]

pa bas tako. grana je ta koja najvise daje motoru, ali top je taj kojise vidi, i shodno tome dio prodaje topova pokriva zaradu od grana (odnosno na granama je puno manja marza neg na topovima, da se izjednaci)

[Srki]

ajmo inžinjeri, možete vi to

(mislim..prestić onu temu "kako ući u zavoj")





Srki

[grgaSH]

izgleda da je ovo zimzelena tema  

prvo se nebi složio s time da su grane nevidljive i nečujne..dobro, ovisi o vrsti/stilu motora i po mom osobnom ukusu na nekim radovima veću bi prednost dao vizualnom i akustičnom dojmu nego nekakvim top performansama. i to, da zvuk proizvode samo topovi neovisno o granama ne sjeda mi baš lako sad prije spavanja

ako nisi lovac na sekunde, ne gledaš ama baš svaku kap benzina, usprkos svim "stručnim saznanjima i izjavama", za relativno normalne pare (cca 1000kn materijala) i dosta truda može se napravit solidan prigušivač + grane od inoxa(uz piganje grana cca 200kn) koje će prije svega izgledat onako kako si ih ti zamislio, a ne neki slovenac ili talijan uz dobro poznavanje akustike možeš se igrat i zvukom.. ako se nisi zakopao u nekakvu preradu ne vidim razlog zašto bi samo auspuh išao radit..pogotovo ne na nekom novijem motoru jer nakon ovakve home made priče nekakvi power commanderi i sl. nemaju velikog smisla

S druge strane tu stvarno ima puno posla pri projektiranju. na stranicama poznatih kuća koje se bave izradom ispušnih sustava mogu se naći dosta zanimljivi tekstovi koji intuitivno objašnjavaju o čem se zapravo radi..tekst u nastavku opisuje auto_tehnologiju, a preuzet je sa   http://www.sole.hr/index.htm    
U načelu nema drastične razlike samo je stvar prilagodbe načinu rada motora, svrsi u koju se rade, dimenzioniranju, i inim "sitnicama" bez kojih ovaj svijet nebi bio toliko zanimljiv
  
  Jedan od načina povećanja iskoristivosti motora je povećanje brzine protoka fluida koji struje kroz njegovu unutrašnjost. Nakon što je smjesa goriva i zraka ekspandirala, ona postaje nekorisna i kao takva mora napustiti motor što je moguće brže. Proces pražnjenja cilindra od ispušnih plinova naziva se "ispiranje cilindra". Kvalitetnim ispiranjem cilindra oslobađa se prostor za pripremu nove smjese koja će u idućem ciklusu ekspanzije proizvesti energiju. Prvi dio kojim možemo poboljšati ispiranje cilindra je ispušni kolektor.
Ispušni kolektor je mnogo više nego hrpa savijenih cijevi pričvršćenih na motor. On je sastavni dio motora i procesa koji se u njemu odvijaju. Vrlo velika količina energije ostaje u ispušnim plinovima u cilindru nakon procesa ekspanzije koja se može iskoristiti, ovisno o konstrukciji kolektora, u većoj ili manjoj mjeri.

Kolektor to ostvaruje na način:
1. Koristi kompresijski val koji nastaje uslijed pritiska ispušnog plina u cilindru za vrijeme
    otvaranja ispušnog ventila. Spomenuti kompresijski val putuje kroz ispušni plin mnogo
    većom brzinom te ubrzava ispušni plin prema kolektorskom presjeku. Kolektorskim
    presjekom naziva se mjesto gdje se više cijevi spaja u jednu.

2. Jaki kompresijski val prolazi kroz ekspanzijki prostor (kolektorski presjek) koji se    
    nalazi na kraju kolektora. Svojim prolaskom uzrokuje jaki usisni efekt (potlak) koji se
    širi prema ispušnim ventilima preko ostalih cijevi i čeka otvaranje sljedećeg ispušnog
    ventila. Stvaranjem potlaka u kolektoru se olakšava i ubrzava protok sljedeće mase i
    spušnog plina.

3. Pravilnim tempiranjem reflektiranog potlačnog vala (eng.scavening wave) za vrijeme  
    faze preklapanja, tj. kada su usisni i ispušni ventil otvoreni.

Za pravilnu funkciju kolektora moraju se zadovoljiti sljedeći uvijeti:
1. Kolektorske cijevi moraju biti dovoljno malog promjera da održe kinetičku energiju kompresijskog i povratnog (scavening) vala
2. Promjer cijevi mora biti dovoljno velik kako bi se postigli optimalni uvijeti strujanja nakon otvaranja ispušnog ventila.
3. Dužina kolektorskih cijevi mora biti određena na način da se prilagodi vrijeme djelovanja povratnog vala (scavening),
4. Promjer i dužina cijevi moraju se odrediti tako da se osigura dovoljan intenzitet i dužina trajanja povratnog vala (scavening).
5. Navedeni promjeri i dužine u kolektorskom presjeku moraju proizvesti efekt povratnog vala za vrijeme preklapanja ventila kod točno određenog broja okretaja.

   Cilj kvalitetnog kolektora je proizvesti što je više moguće snage i okretnog momenta kroz što veći raspon broja okretaja. Geometrija kolektorskih cijevi može se precizno podesiti i time omogućiti prethodno navedeni cilj. Kako kolektori utječu na rad motora pri različitom broju okretaja, pokušat ćemo objasniti na sljedeći način.
Na vrlo niskom broju okretaja proizvedeni povratni val će stići prerano (prije nego što su oba ventila otvorena) do ispušnog ventila te neće proizvesti željeni efekt. U stvari, prvi povratni val bit će praćen kompresijskim valom ispušnog plina i moguće drugim povratnim valom prije samog preklapanja ventila. Prilikom niskog broja okretaja ispušni valovi, koji se formiraju u ispušnom kolektoru, su vrlo slabi i imaju vrlo mali utjecaj na rad motora. Performanse motora na tako niskom broju okretaja uglavnom ovise o vremenu zatvaranja usisnog ventila, kompresijskom omjeru, vremenu preklapanja, a vrlo malo o vremenu otvaranja ispušnog ventila.
Performanse motora dolaze do izražaja kada motor počinje proizvoditi okretni moment, tj. pod uvjetima potpuno otvorene zaklopke gasa. One obično nastupaju kada su okretaji motora upola manji od okretaja na kojima se postiže vršna vrijednost snage.U ovom području broja okretaja povratni valovi dolaze još uvijek malo prerano. Ovo doslovno uzrokuje izvlaćenje klipa preko razine potlaka koje uzrokuje povratni val te smanjuje gubitak podizanja gotovo na nulu.
   Ali kompresijski val koji slijedi prvi povratni val može doći do cilindra za vrijeme preklapanja ventila što može dekontaminirati svježe pripremljenu smjesu i time narušiti iskoristivost samog procesa izgaranja.
Pravilna kombinacija promjera cijevi i kolektorskog presjeka može popraviti krivulju okretnog momenta na njezinom samom početku, prigušujući jačinu kompresijskog vala zadržavajući brzinu strujanja ispušnog impulsa na što je moguće većoj razini. Time će se znatno reducirati kontaminacija cilindra.

   Povratni val generiran u kolektoru smanjit će pritisak u cilindru. Pri tim uvijetima za vrijeme preklapanja ventila, bez obzira što klip putuje prema gore, zbog nastalog potlaka usisni će zrak puniti cilindar. Iz ovog objašnjenja možemo zaključiti da će se pri kraju ciklusa ispuha, za vrijeme preklapanja ventila, odvijati sljedeći ciklus, tj. usis. Postizanjem ovog efekta povećavamo količinu smjese u samom procesu te dobivamo veću snagu. Nakon što se ispušni ventil zatvori, klip nastavlja putovati prema donjoj mrtvoj točki nastavljajući proces uvlaćenja zraka preko usisnih kanala.
   Pad okretnog momenta obično nastupa pri okretajima kada se postigne vršna snaga. Povratni val potrebno je tempirati tako da stigne neposredno prije otvaranja usisnog ventila, da traje i postiže svoj maksimum neposredno prije zatvaranja ispušnog ventila. Pri visokom broju okretaja povratni valovi su mnogo jači te u tim režimima rada motora ispušni kolektori dolaze do svog izražaja.
Pri objašnjenu rada kolektora spomenut je povratni val koji je u stvari potlak, tj. val koji ne puni nego prazni cilindar. Kompresijski val je pozitivan, tj. val koji proizvodi tlak.    
    Za dobru konstrukciju kolektora potrebno je u razmatranje uzeti mnogo parametara.Upotrebom različitih računalnih programa (FLUENT, ANSYS, GT-Suite) mogu se simulirati impulsi koji nastaju u kolektoru te izuzetno precizno podesiti parametre kako bi što više i u pravom trenutku povećali učinak povratnog vala. Osim složenih profila strujanja čitav proces i brzine strujanja valova ovisne su o samoj temperaturi ispušnih plinova i okoline u kojoj se nalaze.U kolektoru koji nije postigao svoju radnu temperaturu brzine gibanja valova drastično se mijenjaju.Stoga je pri dimenzioniranju kolektrora potrebno obratiti pozornost na toplinska svojstva fluida kojeg promatramo što dodatno komplicira samu konstrukciju.

[grgaSH]

Akrapović u novije vrijeme radi konusne grane i s odgovarajućim auspuhom ,znači još bolje perfomanse motora.

..gotovo sam siguran da to opisuje Bernulijeva jednadžba to je Venturijev efekt, zbog kojeg će plinovi nailaskom na suženje promjera povečat brzinu i samim time brže isisat dim iz početnog (šireg) dijela grane

Znači do takvog saznanje nije došal slučajno nego mjerenjem i raznim testovima i usporedbama.

do takvih saznanja se ne dolazi a_posteriori metodom na realnim objektima u realnom vremenu, bar si to jedan akrapovič nebi smio dopustit stvar se odvija u kompu. auspuh se promatra kao matematički model- suatav opisan diferencijalnim jednadžbama ili matricama, dok se "dim/plin" opisuje signalom-matematičkom funkcijom koja se propušta kroz gore navedeni sustav. mnogobrojnim simulacijama te izmjenom svih potrebnih varijabli dolazi se do željenog odziva sustava..stvar se prebaci u realni svijet, sljedi sinteza i dorada.. akustični dio, isto tako ne obrađuje se u vremenskoj, nego sada u ferkvencijskoj domeni-radi se sa spektrom signala (zvuka). poznavanjem građe uha i njegovog osjeta u tonfrekventnom pojasu može se radit doslovno sve što mašta pruža..da nema svih ovih sila zakona vjerujem da bi mogli birat i akustične parametre pri kupnji

[Stoneface]

Jel ima još tko šta za reć ? 

[aurellie]

Najbolji auspuh je kad nema auspuha 
 

[koss]

to grga: nismo se razumjeli. Ne pada mi napamet raditi ni top ni grane u "home made" produkciji.
Čisto me interesira stručno mišljenje.
Auspuha ima koliko hoćeš za svaski motor, a grana u odnosu na ove vrlo malo.
Mislim na službene proizvođaće, ne na home made.
Ako bi stavio grane onda bi to bilo isključivo zbog performansi, a ne zbog izgleda.
Inaće stručna analiza ti je vrhunska , može se tema i zaključati
Iz nje se vidi zašto naši proizvođači rade samo topove.

[grgaSH]

to grga: nismo se razumjeli. Ne pada mi napamet raditi ni top ni grane u "home made" produkciji.

da, skužio sam kasnije al eto sad nek stoji, ipak ima ovdje raznih fanatika

[Zildjian]

a zašto su suženja okomita na grane,
ali nebi bilo bolje kad bi se pravile malo ukoso
tako da lakše ulazu plinovi 

[Srki]

izgleda da je ovo zimzelena tema  

prvo se nebi složio s time da su grane nevidljive i nečujne..dobro, ovisi o vrsti/stilu motora i po mom osobnom ukusu na nekim radovima veću bi prednost dao vizualnom i akustičnom dojmu nego nekakvim top performansama. i to, da zvuk proizvode samo topovi neovisno o granama ne sjeda mi baš lako sad prije spavanja

ako nisi lovac na sekunde, ne gledaš ama baš svaku kap benzina, usprkos svim "stručnim saznanjima i izjavama", za relativno normalne pare (cca 1000kn materijala) i dosta truda može se napravit solidan prigušivač + grane od inoxa(uz piganje grana cca 200kn) koje će prije svega izgledat onako kako si ih ti zamislio, a ne neki slovenac ili talijan uz dobro poznavanje akustike možeš se igrat i zvukom.. ako se nisi zakopao u nekakvu preradu ne vidim razlog zašto bi samo auspuh išao radit..pogotovo ne na nekom novijem motoru jer nakon ovakve home made priče nekakvi power commanderi i sl. nemaju velikog smisla

S druge strane tu stvarno ima puno posla pri projektiranju. na stranicama poznatih kuća koje se bave izradom ispušnih sustava mogu se naći dosta zanimljivi tekstovi koji intuitivno objašnjavaju o čem se zapravo radi..tekst u nastavku opisuje auto_tehnologilu, a preuzet je sa   http://www.sole.hr/index.htm    
U načelu nema drastične razlike samo je stvar prilagodbe načinu rada motora, svrhi u koju se rade, dimenzioniranju, i inim "sitnicama" bez kojih ovaj svijet nebi bio toliko zanimljiv
  
  Jedan od načina povećanja iskoristivosti motora je povećanje brzine protoka fluida koji struje kroz njegovu unutrašnjost. Nakon što je smjesa goriva i zraka ekspandirala, ona postaje nekorisna i kao takva mora napustiti motor što je moguće brže. Proces pražnjenja cilindra od ispušnih plinova naziva se "ispiranje cilindra". Kvalitetnim ispiranjem cilindra oslobađa se prostor za pripremu nove smjese koja će u idućem ciklusu ekspanzije proizvesti energiju. Prvi dio kojim možemo poboljšati ispiranje cilindra je ispušni kolektor.
Ispušni kolektor je mnogo više nego hrpa savijenih cijevi pričvršćenih na motor. On je sastavni dio motora i procesa koji se u njemu odvijaju. Vrlo velika količina energije ostaje u ispušnim plinovima u cilindru nakon procesa ekspanzije koja se može iskoristiti, ovisno o konstrukciji kolektora, u većoj ili manjoj mjeri.

Kolektor to ostvaruje na način:
1. Koristi kompresijski val koji nastaje uslijed pritiska ispušnog plina u cilindru za vrijeme
    otvaranja ispušnog ventila. Spomenuti kompresijski val putuje kroz ispušni plin mnogo
    većom brzinom te ubrzava ispušni plin prema kolektorskom presjeku. Kolektorskim
    presjekom naziva se mjesto gdje se više cijevi spaja u jednu.

2. Jaki kompresijski val prolazi kroz ekspanzijki prostor (kolektorski presjek) koji se    
    nalazi na kraju kolektora. Svojim prolaskom uzrokuje jaki usisni efekt (potlak) koji se
    širi prema ispušnim ventilima preko ostalih cijevi i čeka otvaranje sljedećeg ispušnog
    ventila. Stvaranjem potlaka u kolektoru se olakšava i ubrzava protok sljedeće mase i
    spušnog plina.

3. Pravilnim tempiranjem reflektiranog potlačnog vala (eng.scavening wave) za vrijeme  
    faze preklapanja, tj. kada su usisni i ispušni ventil otvoreni.

Za pravilnu funkciju kolektora moraju se zadovoljiti sljedeći uvijeti:
1. Kolektorske cijevi moraju biti dovoljno malog promjera da održe kinetičku energiju kompresijskog i povratnog (scavening) vala
2. Promjer cijevi mora biti dovoljno velik kako bi se postigli optimalni uvijeti strujanja nakon otvaranja ispušnog ventila.
3. Dužina kolektorskih cijevi mora biti određena na način da se prilagodi vrijeme djelovanja povratnog vala (scavening),
4. Promjer i dužina cijevi moraju se odrediti tako da se osigura dovoljan intenzitet i dužina trajanja povratnog vala (scavening).
5. Navedeni promjeri i dužine u kolektorskom presjeku moraju proizvesti efekt povratnog vala za vrijeme preklapanja ventila kod točno određenog broja okretaja.

   Cilj kvalitetnog kolektora je proizvesti što je više moguće snage i okretnog momenta kroz što veći raspon broja okretaja. Geometrija kolektorskih cijevi može se precizno podesiti i time omogućiti prethodno navedeni cilj. Kako kolektori utječu na rad motora pri različitom broju okretaja, pokušat ćemo objasniti na sljedeći način.
Na vrlo niskom broju okretaja proizvedeni povratni val će stići prerano (prije nego što su oba ventila otvorena) do ispušnog ventila te neće proizvesti željeni efekt. U stvari, prvi povratni val bit će praćen kompresijskim valom ispušnog plina i moguće drugim povratnim valom prije samog preklapanja ventila. Prilikom niskog broja okretaja ispušni valovi, koji se formiraju u ispušnom kolektoru, su vrlo slabi i imaju vrlo mali utjecaj na rad motora. Performanse motora na tako niskom broju okretaja uglavnom ovise o vremenu zatvaranja usisnog ventila, kompresijskom omjeru, vremenu preklapanja, a vrlo malo o vremenu otvaranja ispušnog ventila.
Performanse motora dolaze do izražaja kada motor počinje proizvoditi okretni moment, tj. pod uvjetima potpuno otvorene zaklopke gasa. One obično nastupaju kada su okretaji motora upola manji od okretaja na kojima se postiže vršna vrijednost snage.U ovom području broja okretaja povratni valovi dolaze još uvijek malo prerano. Ovo doslovno uzrokuje izvlaćenje klipa preko razine potlaka koje uzrokuje povratni val te smanjuje gubitak podizanja gotovo na nulu.
   Ali kompresijski val koji slijedi prvi povratni val može doći do cilindra za vrijeme preklapanja ventila što može dekontaminirati svježe pripremljenu smjesu i time narušiti iskoristivost samog procesa izgaranja.
Pravilna kombinacija promjera cijevi i kolektorskog presjeka može popraviti krivulju okretnog momenta na njezinom samom početku, prigušujući jačinu kompresijskog vala zadržavajući brzinu strujanja ispušnog impulsa na što je moguće većoj razini. Time će se znatno reducirati kontaminacija cilindra.

   Povratni val generiran u kolektoru smanjit će pritisak u cilindru. Pri tim uvijetima za vrijeme preklapanja ventila, bez obzira što klip putuje prema gore, zbog nastalog potlaka usisni će zrak puniti cilindar. Iz ovog objašnjenja možemo zaključiti da će se pri kraju ciklusa ispuha, za vrijeme preklapanja ventila, odvijati sljedeći ciklus, tj. usis. Postizanjem ovog efekta povećavamo količinu smjese u samom procesu te dobivamo veću snagu. Nakon što se ispušni ventil zatvori, klip nastavlja putovati prema donjoj mrtvoj točki nastavljajući proces uvlaćenja zraka preko usisnih kanala.
   Pad okretnog momenta obično nastupa pri okretajima kada se postigne vršna snaga. Povratni val potrebno je tempirati tako da stigne neposredno prije otvaranja usisnog ventila, da traje i postiže svoj maksimum neposredno prije zatvaranja ispušnog ventila. Pri visokom broju okretaja povratni valovi su mnogo jači te u tim režimima rada motora ispušni kolektori dolaze do svog izražaja.
Pri objašnjenu rada kolektora spomenut je povratni val koji je u stvari potlak, tj. val koji ne puni nego prazni cilindar. Kompresijski val je pozitivan, tj. val koji proizvodi tlak.    
    Za dobru konstrukciju kolektora potrebno je u razmatranje uzeti mnogo parametara.Upotrebom različitih računalnih programa (FLUENT, ANSYS, GT-Suite) mogu se simulirati impulsi koji nastaju u kolektoru te izuzetno precizno podesiti parametre kako bi što više i u pravom trenutku povećali učinak povratnog vala. Osim složenih profila strujanja čitav proces i brzine strujanja valova ovisne su o samoj temperaturi ispušnih plinova i okoline u kojoj se nalaze.U kolektoru koji nije postigao svoju radnu temperaturu brzine gibanja valova drastično se mijenjaju.Stoga je pri dimenzioniranju kolektrora potrebno obratiti pozornost na toplinska svojstva fluida kojeg promatramo što dodatno komplicira samu konstrukciju.

jebate, TO je objašnjenje

pročito s guštom


 




Srki

[zvonko situm]

Jel ima još tko šta za reć ? 

imam ja...

[koss]

Impozantno

[NEKID]

imam ja...

al se sjaje, jel se vozi taj motor uopće? 

[zvonko situm]

al se sjaje, jel se vozi taj motor uopće? 

naravno...vidiš kako imaju lijepu preplanulu boju...

[jolly the roger]

imam ja...

koja je duzina pojedine grane do kolektora

[zvonko situm]

koja je duzina pojedine grane do kolektora

nesječam se više ali uglavnom jako mala razlika je između sve četiri ali duže su grane do kolektora negoli što su na yoshimuri 4-1 ...

[jolly the roger]

nesječam se više ali uglavnom jako mala razlika je između sve četiri ali duže su grane do kolektora negoli što su na yoshimuri 4-1 ...

zas su duze? imam nekih pretpostavki al me zanima tvoj odgovor

[Srki]

zas su duze? imam nekih pretpostavki al me zanima tvoj odgovor

kaj te briga...


sigurno imaš nekaj protiv za reć


i daj to ulje više il prodaj il baci




Srki

[zvonko situm]

zas su duze? imam nekih pretpostavki al me zanima tvoj odgovor

naručitelj je insistirao na položaju topa pa sam ih morao radit s večim krivinama da ih "iz daljeg" mogu uredno poslagati.....ovdje nikakve performanse nisu bile uvjetovane niti smo se opterečivali njima.... naglasak je stavljen na estetiku....  

[jolly the roger]

kaj te briga...


sigurno imaš nekaj protiv za reć


i daj to ulje više il prodaj il baci


Srki

prodao al ima jos
oces

[markookram]

zas su duze? imam nekih pretpostavki al me zanima tvoj odgovor

vjerojatno sasvim kontra bilokakvom ... 

[jolly the roger]

naručitelj je insistirao na položaju topa pa sam ih morao radit s večim krivinama da ih "iz daljeg" mogu uredno poslagati.....ovdje nikakve performanse nisu bile uvjetovane niti smo se opterečivali njima.... naglasak je stavljen na estetiku....   

pošteno

[CH4]

..gotovo sam siguran da to opisuje Bernulijeva jednadžba to je Venturijev efekt, zbog kojeg će plinovi nailaskom na suženje promjera povečat brzinu i samim time brže isisat dim iz početnog (šireg) dijela grane

ne razumin te bas.

sta nebi plinovi koji su krenili kroz granu manjega promjera i nekakve brzine i tlaka nailaskom na povecanje promjera tribali dobit jos na brzini a izgubit na tlaku i kao posljedica toga dobiva se jos veca brzina strujanja plinova zbog razlike tlaka?

[jolly the roger]

ne razumin te bas.

sta nebi plinovi koji su krenili kroz granu manjega promjera i nekakve brzine i tlaka nailaskom na povecanje promjera tribali dobit jos na brzini a izgubit na tlaku i kao posljedica toga dobiva se jos veca brzina strujanja plinova zbog razlike tlaka?

ž

malo je krivo objasnio venturijev efekt
ako se hoce venturijev efekt, onda odmah nakon suzenja mora bit prosirenje, koje je vece od promjera s kojeg se suzavala cijev...

[CH4]

ž

malo je krivo objasnio venturijev efekt
ako se hoce venturijev efekt, onda odmah nakon suzenja mora bit prosirenje, koje je vece od promjera s kojeg se suzavala cijev...

zato mi je malo 

[zvonko situm]

pošteno

jolly...u državi hrvatskoj još uvijek nema toga koji če proračunati-konstruirati a pogotovo proizvesti grane sa željenim performansama !!! isto tako niti prirubnu granu od grana pa do topa !!! Sve viđeno su samo improvizacije...

 Što se tiče samih topova-priča je sasvim drugačija !!!

[zvonko situm]

ž

malo je krivo objasnio venturijev efekt
ako se hoce venturijev efekt, onda odmah nakon suzenja mora bit prosirenje, koje je vece od promjera s kojeg se suzavala cijev...

  empirija kaže ovako za k5-k6 R1000 ....nakon dva kolektora 2-1/2-1 ide opet sve u jedan kolektor koji je 42 mm promjera pa sa tog promjera se konično širi u dužini 80 mm na promjer 48 mm i nastavlja tako u cilindričnom obliku nekih 120-150 mm pa opet konusno u dužini nekih 80 mm prelazi na promjer 60 mm i tako ulazi u top.....
A o topovima nebih sada... 

[Brasbeard]

naručitelj je insistirao na položaju topa pa sam ih morao radit s večim krivinama da ih "iz daljeg" mogu uredno poslagati.....ovdje nikakve performanse nisu bile uvjetovane niti smo se opterečivali njima.... naglasak je stavljen na estetiku....  

Ma ove grane su čista fantazija

  Čekam još neke komade od tokara pa ću počet pomalo slagat nekakve auspuhe za svoje čudo, pa da tu pitam, dali treba na V motoru spojit grane, čul sam svega, i da treba i da netreba, performanse mi baš i nisu bitne. Bit će dvije cijevi dosta duge bez prigušivača.

[zvonko situm]

Ma ove grane su čista fantazija

  Čekam još neke komade od tokara pa ću počet pomalo slagat nekakve auspuhe za svoje čudo, pa da tu pitam, dali treba na V motoru spojit grane, čul sam svega, i da treba i da netreba, performanse mi baš i nisu bitne.

nužno ih je međusobno spojiti...posluži se mjerama tj.promjerom cijevi koja je na originalnoj premosnici....

[Brasbeard]

nužno ih je međusobno spojiti...posluži se mjerama tj.promjerom cijevi koja je na originalnoj premosnici....

Ok. Hvala

[grgaSH]

malo je krivo objasnio venturijev efekt
ako se hoce venturijev efekt, onda odmah nakon suzenja mora bit prosirenje, koje je vece od promjera s kojeg se suzavala cijev...

koliko se da vidjeti grana je proširena pa sužena poslije koljena, a nakon tog suženja grane dolazi kolektor/sabirnica koji se ne vidi, a on je dosta većeg promjera od same grane na njenom najširem djelu.. to je ništa drugo nego školski primjer venturijevog efekta

ne razumin te bas.
sta nebi plinovi koji su krenili kroz granu manjega promjera i nekakve brzine i tlaka nailaskom na povecanje promjera tribali dobit jos na brzini a izgubit na tlaku i kao posljedica toga dobiva se jos veca brzina strujanja plinova zbog razlike tlaka?

  upravo suprotno! kroz manji presjek je nizi tlak nego kroz veći, ali tu je brzina veća. Znači veća brzina manji tlak(na suženju), manja brzina veći tlak(na proširenju),a ukupni protok konstantan u vremenu..

[CH4]

koliko se da vidjeti grana je proširena pa sužena poslije koljena, a nakon tog suženja grane dolazi kolektor/sabirnica koji se ne vidi, a on je dosta većeg promjera od same grane na njenom najširem djelu.. to je ništa drugo nego školski primjer venturijevog efekta

  upravo suprotno! kroz manji presjek je nizi tlak nego kroz veći, ali tu je brzina veća. Znači veća brzina manji tlak(na suženju), manja brzina veći tlak(na proširenju),a ukupni protok konstantan u vremenu..

reci mi onda sta je npr sa bocon plina (tako je i sa cilindron) koja je pod tlakon i brzina medija u njoj 0, otvoris ventil i plin pocme izlazit ali velikon brzinon a tlak isto tako pada velikon brzinon a mislin da okolina ima dosta veci

[grgaSH]

reci mi onda sta je npr sa bocon plina (tako je i sa cilindron) koja je pod tlakon i brzina medija u njoj 0, otvoris ventil i plin pocme izlazit ali velikon brzinon a tlak isto tako pada velikon brzinon a mislin da okolina ima dosta veci

probaj uzet dvije cijevčice koje imaju veliku razliku u projmeru..istom snagom puši kroz njih vidjet češ da kroz onu tanju zrak izlazi brže i vrlo ju lagano začepiš zbog niskog tlaka, zatim puši kroz onu velikog promjera i osjeti kak sad zrak lagano struji dok ju je nešto teže prigušit zbog večeg tlaka..

sam govoriš suprotno od onoga što tvrdiš..ne možeš malo gledat odavdje malo odande. moraš neć neku referencu i sve pojave gledat sa istog stajališta! ti uspoređuješ bocu kisika stlačenu na 150 bara i tlak atmosfere..to su narinuti početni uvjeti koji bi nakon "istitravanja"/ispuhavanja nestali jer sve u prirodi teži stanju manje energije. u tom trenu kroz ventil zrak izlazi velikom brzinom i to se jako dobro čuje zbog velike razlike tlaka u boci i okoline.. da ventil ima veči promjer manja bi bila brzina(a veči tlak) i nebi se tak jako čulo.. pa i u filmovima boce lete ko na mlazni pogon, to je zbog velike izlazne brzine zraka

[CH4]

probaj uzet dvije cijevčice koje imaju veliku razliku u projmeru..istom snagom puši kroz njih vidjet češ da kroz onu tanju zrak izlazi brže i vrlo ju lagano začepiš zbog niskog tlaka, zatim puši kroz onu velikog promjera i osjeti kak sad zrak lagano struji dok ju je nešto teže prigušit zbog večeg tlaka..

sam govoriš suprotno od onoga što tvrdiš..ne možeš malo gledat odavdje malo odande. moraš neć neku referencu i sve pojave gledat sa istog stajališta! ti uspoređuješ bocu kisika stlačenu na 150 bara i tlak atmosfere..to su narinuti početni uvjeti koji bi nakon "istitravanja"/ispuhavanja nestali jer sve u prirodi teži stanju manje energije. u tom trenu kroz ventil zrak izlazi velikom brzinom i to se jako dobro čuje zbog velike razlike tlaka u boci i okoline.. da ventil ima veči promjer manja bi bila brzina(a veči tlak) i nebi se tak jako čulo.. pa i u filmovima boce lete ko na mlazni pogon, to je zbog velike izlazne brzine zraka

nemozemo se nikako dogovorit 

morali bi popit jedno dvi duple kave svaki i popricat 

[grgaSH]

ne pijem kavu, al može

[kubik]

jolly...u državi hrvatskoj još uvijek nema toga koji če proračunati-konstruirati a pogotovo proizvesti grane sa željenim performansama !!! isto tako niti prirubnu granu od grana pa do topa !!! Sve viđeno su samo improvizacije...

 Što se tiče samih topova-priča je sasvim drugačija !!!

Može !
dr.sc Goran Solenički. Bude potrajalo ali proračunati će ti sve što hoćeš. Ali neće biti nimalo jeftino, a bogumi ni brzo !

[markookram]

ovo ni meni nije jasno da moze biti u debljoj cijevi veci tlak ako istiskujes jednaku kolicinu zraka kroz te cijevi

meni bi bilo logicno da je lakse istjerati zrak kroz deblju cijev pa samim time bi trebao biti manji tlak u njoj   

[kubik]

ovo ni meni nije jasno da moze biti u debljoj cijevi veci tlak ako istiskujes jednaku kolicinu zraka kroz te cijevi

meni bi bilo logicno da je lakse istjerati zrak kroz deblju cijev pa samim time bi trebao biti manji tlak u njoj   

http://en.wikipedia.org/wiki/Venturi_effect

 

[jacky]

dečko iz SVETE MARIJE(MEĐIMURJE) radi sve OVAL,TRIOVAL(CARBON)

[grgaSH]

meni bi bilo logicno da je lakse istjerati zrak kroz deblju cijev pa samim time bi trebao biti manji tlak u njoj   

u nekim stvarima nije baš sve skroz logično na prvu deblja cijev je protočnija i u njoj će tlak bit otprilike onakav kakvog upuhuješ (ne veći od toga), kad dolazi na suženje on neće kroz njega nesmetano prolazit već će ga to suženje gušit i doći će do pad tlaka.. 

slično je i sa guščim fluidima, samo se tu koristi inverzna situacija. nisi nikad razmišljao stavit na primjer pumpu prednje kočnice sa većim promjerom klipa ili kalipere sa većim klipovima ak sve ostalo ostane konstantno time se povečava snaga pritiska (tlak).. a da ne pričam o servoojačivaču kočnica..

[markookram]

u nekim stvarima nije baš sve skroz logično na prvu deblja cijev je protočnija i u njoj će tlak bit otprilike onakav kakvog upuhuješ (ne veći od toga), kad dolazi na suženje on neće kroz njega nesmetano prolazit već će ga to suženje gušit i doći će do pad tlaka..

znaci da u tanjem dijelu mora doci do povecanja protocnosti plina ...
a sta ako (zbog otpora stjenki...) ne dolazi do povecanja prolaznosti plinova ?

[grgaSH]

a sta ako (zbog otpora stjenki...) ne dolazi do povecanja prolaznosti plinova ?

zbog očuvanja kontinuiteta protoka mora se nešto promjenit ako padne tlak..al nije ta ovisnost skroz linearna kak se ovdje piše, to je samo pojednostavnjena priča

[limit]

Može li netko objasniti šta se dobije (ili gubi) sa različitim izvedbama auspuha, odnosno kolektora, kod 4cilindričnog motora?

1. 4u4 (svaki cilindar ima svoj auspuh)
2. 4u2 (izvedba gdje su 1. i 2. cilindar spojeni u jednu granu a 3. i 4. u drugu granu)
3. 4u2 (izvedba gdje su 1. i 4. cilindar spojeni u jednu granu a 2. i 3. u drugu granu)
4. 4u1
5. 4u2u1

Neznam jeli ima još kakva verzija (4u1u2...) ako ima napišite

[MOONSHIELD]

i još jedno slično pitanje
zašto kod v2 motora idu grane 2u1u2
zašto nejde svaka grana zasebno?? znači 2u2 i amen
kaj se dobiva tim spajanjem grana??
konkretno, na mojem vtr-u su bile spojene i spoj je bio nekih max 20 cm i ponovo su se razdvajale

[limit]

Ima li koji stručnjak za auspuhe da čita ovu temu?

[little bastard]

nisam stručnjak za auspuhe, ali imam nešto staža u hidraulici i samo bih (u najboljoj namjeri) primijetio da veliki dio navedenog nema gotovo nikakve veze s istinom...

[OldBoy]

zbog očuvanja kontinuiteta protoka mora se nešto promjenit ako padne tlak..al nije ta ovisnost skroz linearna kak se ovdje piše, to je samo pojednostavnjena priča

       Očuvanje kontinuiteta protoka je ključ razumjevanja Bernoullievih jdnadžbi.

[sid]

a da se dogovorite govorite li o statickom ili dinamickom tlaku 

[zvonko situm]

i još jedno slično pitanje
zašto kod v2 motora idu grane 2u1u2
zašto nejde svaka grana zasebno?? znači 2u2 i amenkaj se dobiva tim spajanjem grana??
konkretno, na mojem vtr-u su bile spojene i spoj je bio nekih max 20 cm i ponovo su se razdvajale

spajanje ispušnih grana je nužno zbog pospješivanja rezultata pri preklapanju otvorenosti usisnog i ispušnog ventila...promjer spojne cievi i njena pozicija na granama je od ključnog značaja za okretni moment i konačnu snagu promatranog motora !!!
2-2 konfiguracija bi na četverotaktnom motoru iziskivala "nekompromisne" oblike bregova i isto tako uzubljivanje bregastih osovina..... dakle motor bi dao sve od sebe samo u niskim ili samo u visokim okretajima uz naravno veči utrošak pogonskog goriva...
pri eliminiranju premostnih cijevi na serijskim motorima prouzrokuje strašne gubitke u svim režimima vrtnje 

[Koka]

pitanje nema veze sa tehnologijom izrade ali možda mi neko može pomoć, možda...
vfr750f rc36, 1993, V4 onaj model sa srednjim loncem ispod kartera,naravno da je tal lonac pomalo trul nakon silnih km, ja bih najviše volio staviti nove grane pa u neki top, pa u k....!
na e-bayu su oko 400-550E no to treba pljunut pare u komadu i jesti travu sljedećih nekoliko mjeseci. Jel ima neki uvoznik za tak nekaj u hrvata ili da idem na livadu jest?????
 

LOL

[grgaSH]

a da se dogovorite govorite li o statickom ili dinamickom tlaku 

mislim da je to očito svakom tko je ušao u ovu raspravu. statički tlak je manji na manjem presjeku, a veći na većem presjeku =>  u točkama gdje je statički tlak manji, brzina strujanja je veća i obratno u točkama gdje je statički tlak veći, brzina strujanja je manja. suma statičkog tlaka i dinamičkog tlaka u smjeru strujanju daje rezultantni tlak koji je isti u svim presjecima, kao što je ista i energija fluida. zato se i kaže da Bernoullijeva jednadžba opisuje zakon o održanju energije.  

[sid]

o tome i pricam, jer ocito je da su neki nesporazumi nastali zbog toga 

[Gato]

Ma ove grane su čista fantazija

  Čekam još neke komade od tokara pa ću počet pomalo slagat nekakve auspuhe za svoje čudo, pa da tu pitam, dali treba na V motoru spojit grane, čul sam svega, i da treba i da netreba, performanse mi baš i nisu bitne. Bit će dvije cijevi dosta duge bez prigušivača.

Vidio uzivo i mogu samo reci-cista umjetnost, skulptura...!

[ktm08]

i još jedno slično pitanje
zašto kod v2 motora idu grane 2u1u2
zašto nejde svaka grana zasebno?? znači 2u2 i amen
kaj se dobiva tim spajanjem grana??
konkretno, na mojem vtr-u su bile spojene i spoj je bio nekih max 20 cm i ponovo su se razdvajale

Tih 20cm,to ti je taj kolektor što je grgaSH lijepo opisao zašto i kako.

[harakiri]

Zanima me jel se može kak spriječit da grane potamne skroz već na sivu boju? (imam osjećaj da pomaže ako motor ne radi na mjestu duže vrijeme jer se tad ne hlade dovoljno kao u vožnji ) Kak im je najlakše vratit sjaj odnosno očuvati istog?

[Worf]

Zanima me jel se može kak spriječit da grane potamne skroz već na sivu boju? (imam osjećaj da pomaže ako motor ne radi na mjestu duže vrijeme jer se tad ne hlade dovoljno kao u vožnji ) Kak im je najlakše vratit sjaj odnosno očuvati istog?

Grane ti neće potamnit,ako su napravljene od dvostrukih cijevi,tj cijev u cijev,kao na starim modelima kad nisu štedjeli na materijalima i težini istih

[zvonko situm]

Zanima me jel se može kak spriječit da grane potamne skroz već na sivu boju? (imam osjećaj da pomaže ako motor ne radi na mjestu duže vrijeme jer se tad ne hlade dovoljno kao u vožnji ) Kak im je najlakše vratit sjaj odnosno očuvati istog?

svi materijali izloženi extremnim temperaturama neminovno mijenjaju boju...
sjaj im se vrača poliranjem...

[harakiri]

svi materijali izloženi extremnim temperaturama neminovno mijenjaju boju...
sjaj im se vrača poliranjem...

Da, kužim ja to s temperaturom... Znači moram nabavit polirku, to sam si i mislil, nego očekival sam još neko drugo rješenje. Al moram primjetiti da je bitno ne ih dirati prstekima, jer na tim mjestima još bolje potamne

[harakiri]

Grane ti neće potamnit,ako su napravljene od dvostrukih cijevi,tj cijev u cijev,kao na starim modelima kad nisu štedjeli na materijalima i težini istih

Naslučujem da moje nisu od duplih cijevi 

[skuco]

svi materijali izloženi extremnim temperaturama neminovno mijenjaju boju...
sjaj im se vrača poliranjem...

Još da netko da kakav pametan savjet za poliranje.. Mislim na sredstvo. PROVJEREN!

[MadKec]

Dobra stara purol pasta, krpa u ruke i udri

[Gato]

Dobra stara purol pasta, krpa u ruke i udri

I "Nevrdull" nije lose rjesenje.

[OldBoy]

       Ovisi kolika je količina prašine i blata "zacementirana" gore. Ako ih nitko nikada nije ni probao očistiti, trebat će ih malo predhodno i na vodu pošmirglat sa 400 i 800, pa onda pasta i udri do sjaja.
       A ima i varijanta da se grane odnesu kod majstora za inox-bravariju pa nek se posao odradi na nivou. Kod preuzimanja će se sijati kao kromirane, a tokom korištenja će poplaviti tek prvih 20tak cm, a ostalo lagano požutiti. I obavezno s vremena na vrijeme malo pastom "popravljati". Kako ćeš održavati, tako će izgledati.

[Gato]

       Ovisi kolika je količina prašine i blata "zacementirana" gore. Ako ih nitko nikada nije ni probao očistiti, trebat će ih malo predhodno i na vodu pošmirglat sa 400 i 800, pa onda pasta i udri do sjaja.
       A ima i varijanta da se grane odnesu kod majstora za inox-bravariju pa nek se posao odradi na nivou. Kod preuzimanja će se sijati kao kromirane, a tokom korištenja će poplaviti tek prvih 20tak cm, a ostalo lagano požutiti. I obavezno s vremena na vrijeme malo pastom "popravljati". Kako ćeš održavati, tako će izgledati.

Ako je gore takav "zacementirani" sloj, onda ce prvo morat raditi mesingana (meka) rotaciona cetka na bormasini, pa tek onda ostale finije metode .

[skuco]

       Ovisi kolika je količina prašine i blata "zacementirana" gore. Ako ih nitko nikada nije ni probao očistiti, trebat će ih malo predhodno i na vodu pošmirglat sa 400 i 800, pa onda pasta i udri do sjaja.
       A ima i varijanta da se grane odnesu kod majstora za inox-bravariju pa nek se posao odradi na nivou. Kod preuzimanja će se sijati kao kromirane, a tokom korištenja će poplaviti tek prvih 20tak cm, a ostalo lagano požutiti. I obavezno s vremena na vrijeme malo pastom "popravljati". Kako ćeš održavati, tako će izgledati.

A 2 god stara ima 23 tkm. nisam nikad polirao jer se tek sad pojavili flekovi.. 

[OldBoy]

A 2 god stara ima 23 tkm. nisam nikad polirao jer se tek sad pojavili flekovi.. 

       A probaj prvo sam nešto napraviti, ali grana mora dole s motora za pravi posao. Samo da znaš svako je poliranje robija od posla, pogotovu kada sve radiš rukama.

[harakiri]

Dobra stara purol pasta, krpa u ruke i udri

Nisam baš upućen u ovaj naziv purol. To se baš tak zove ili ima neki drugi naziv? Znaći to se može i ručki ispolirat nekom pastom ako nije preopasno potamnilo?

[little bastard]

kupiš si set za poliranje koji se montira na bušilicu...
štedi vrijeme i trud, a nije preskup...dobijes i pastu za poliranje s tim...
sistem purol pasta + krpa je za mazohiste...

[harakiri]

kupiš si set za poliranje koji se montira na bušilicu...
štedi vrijeme i trud, a nije preskup...dobijes i pastu za poliranje s tim...
sistem purol pasta + krpa je za mazohiste...

Kolka je realna cijena za taj set, da ne kupim neku ragu?

[little bastard]

oko 100 kn...vidi u bauhausu i sl...

[sid]

imas i Autosol pastu (mislim u Regnemeru) meni se pokazala puno bolja od purola, i na aluminiju i na kromu

[bob the biker]

na mojoj hondi su pretpostavljam kromirane grane  , i pojavile su se točkice hrđe ,kod izlaza iz cilindra u dužini od nekih 10 cm...
sad s čime bi to mogao ispolirati ,a da ne skinem krom ?

[grgaSH]

na mojoj hondi su pretpostavljam kromirane grane  , i pojavile su se točkice hrđe ,kod izlaza iz cilindra u dužini od nekih 10 cm...
sad s čime bi to mogao ispolirati ,a da ne skinem krom ?

tu hrđu na kromiranim dijelovima možeš sastrugat običnim komadom tvrđeg drveta koji će kolkotolko skinut hrđu, a neće oštetit krom.. te nakon toga lagano na vodu pošmirglat sa 800 do 1000. na kraju strojno zapolirat pastama. nemoj očekivat savršenstvo i hrđat će ti opet ali ak uredno održavaš bit ćeš zadovoljan

[MadKec]

Nisam baš upućen u ovaj naziv purol. To se baš tak zove ili ima neki drugi naziv? Znaći to se može i ručki ispolirat nekom pastom ako nije preopasno potamnilo?

Tak se zove, dosta je jaka i kosta u obicnoj kemoboji oko 15kn.

[Ljubo_051]

To shile i co.
Full mi je ljepo vidjeti dva simetrična auspuha na motoru i to mi je slijedeći korak na mome. Moj GSX750R iz '87. ima 4 u 1 ispod mašine i tu bi nakon toga probao napraviti račvanje na dva spuha-lijevo i desno od zadnjeg kotača. Neznam šta ću dobiti ili izgubiti time pa nebi uništavao svoje kolektore da imam šta vratiti ako kaj ukakim.
Sada imam jednog Marvinga sa perforiranom cijevi iznutra od cca fi 50. Planiram staviti dva zatvorenija auspuha tako da ne otvorim ispuh previše pa izgubim na snazi. Tako da bi ga prigušio sa zatvorenim auspusima a kako su dva opet bi došlo na isto (koji plan  )
Šta kažete na plan? Gdje da nabavim drugi kolektor za moju uljaru (imali ga tko slučajno doma a da mu ne treba).
Dali da radim nove kolektore i na šta da pazim ako ih budem radio???

Hvala za bilo koji savjet unaprijed.

[Gato]

To shile i co.
Full mi je ljepo vidjeti dva simetrična auspuha na motoru i to mi je slijedeći korak na mome. Moj GSX750R iz '87. ima 4 u 1 ispod mašine i tu bi nakon toga probao napraviti račvanje na dva spuha-lijevo i desno od zadnjeg kotača. Neznam šta ću dobiti ili izgubiti time pa nebi uništavao svoje kolektore da imam šta vratiti ako kaj ukakim.
Sada imam jednog Marvinga sa perforiranom cijevi iznutra od cca fi 50. Planiram staviti dva zatvorenija auspuha tako da ne otvorim ispuh previše pa izgubim na snazi. Tako da bi ga prigušio sa zatvorenim auspusima a kako su dva opet bi došlo na isto (koji plan  )
Šta kažete na plan? Gdje da nabavim drugi kolektor za moju uljaru (imali ga tko slučajno doma a da mu ne treba).
Dali da radim nove kolektore i na šta da pazim ako ih budem radio???

Hvala za bilo koji savjet unaprijed.

Mogao bi svasta rec na ovo, al mislim da je majstor Sile mjerodavniji i iskusniji  po tom pitanju, pa pricekajmo njegov odgovor.

[Ljubo_051]

Mogao bi svasta rec na ovo, al mislim da je majstor Sile mjerodavniji i iskusniji  po tom pitanju, pa pricekajmo njegov odgovor.

Dok se Sile ne javi slobodno reci svoje. Volim čuti više mišljenja.

[Worf]

Ako je katran u pitanju,onda probaj trljat s nitro razredjivacem ili acetonom.

[Shepa]

Jesi čistija na toplo ili hladno? 

[DADO+]

Ako je katran u pitanju,onda probaj trljat s nitro razredjivacem ili acetonom.

 -   sad sam na poslu, ali poslijepodne probam, iako probao i ovim, (a navodno skida katran) no kako
     se radi o materijalu gdje je visoka temperatura bila, nije pomoglo  


  EDIT:
 

Jesi čistija na toplo ili hladno? 

na HLADNO...

[Silvio]

probaj nevr dull ...... i samo polako  

[DADO+]

probaj nevr dull ...... i samo polako  

 OK, hvala 

[Mladen_Bandit]

Može li netko objasniti šta se dobije (ili gubi) sa različitim izvedbama auspuha, odnosno kolektora, kod 4cilindričnog motora?

1. 4u4 (svaki cilindar ima svoj auspuh)
2. 4u2 (izvedba gdje su 1. i 2. cilindar spojeni u jednu granu a 3. i 4. u drugu granu)
3. 4u2 (izvedba gdje su 1. i 4. cilindar spojeni u jednu granu a 2. i 3. u drugu granu)
4. 4u1
5. 4u2u1

Neznam jeli ima još kakva verzija (4u1u2...) ako ima napišite

Zanimljiva tema  puno sam naučio no zna li netko stručnom ekspertizom objasniti razlike u ovakvom načinju spajanja cijevi.
Kako sam unništio svoje cijevi volio bih napraviti ili dati napraviti nove.
Bandit u originalu ima 4u1 no želja mi je spustiti broj okretaja max okretnog momenta, pa svaka informacija bi bila više nego li dobrodošla 

[tibor_zg]

   - pokupio neko sranje, katran valjda, a možda je i neka "istopljena strvina", na 2. i 3. granu  auspuha,
     čistio cijelo poslijepodne ne ide  

        
     vidim može se urediti purol pastom, ali kako je novi bike, ne znam da li će ih oštetiti tj. da li će mi
     izgubiti na sjaju kao ostatak grana i koja je "tehnika" rada?

     ustvari pitanje bi moglo biti i: može li se taj drek očistiti bez te paste, već neki kem. sredstvom



     EDIT: radi se o dvije-tri  "veće fleke", motor FZ8, grane inox

      e da, i još i ovo: ne bi me patilo da nije novi bike, jer prije na takve stvari nisam baš obraćao pažnju  

vodobrusni 1200 / 2000 , dosta vode i udri ... ili 3M brusne spuzvice ... nakon prve ili druge tehnike sjaj vratiti Purolom ili NeverDull ... grane zgledaju ko nove ... provjereno vise puta

[Silvio]

razlika ti je u tome što je purol pasta nešto kao tekući brusni papir a nevr dull skida mrlje bez da ostavlja ikakve tragove na površini..

al ako si ti   onda je sve ok! 

[Mladen_Bandit]

Zanimljiva tema  puno sam naučio no zna li netko stručnom ekspertizom objasniti razlike u ovakvom načinju spajanja cijevi.
Kako sam unništio svoje cijevi volio bih napraviti ili dati napraviti nove.
Bandit u originalu ima 4u1 no želja mi je spustiti broj okretaja max okretnog momenta, pa svaka informacija bi bila više nego li dobrodošla 

Da obnovim temu, zna li netko razliku ili ne?
Što se dobiva a što gubi.

Itko?

[papillon]

Zanimljiva tema  puno sam naučio no zna li netko stručnom ekspertizom objasniti razlike u ovakvom načinju spajanja cijevi.
Kako sam unništio svoje cijevi volio bih napraviti ili dati napraviti nove.
Bandit u originalu ima 4u1 no želja mi je spustiti broj okretaja max okretnog momenta, pa svaka informacija bi bila više nego li dobrodošla

a zašto baš spustiti max broj Okretnog Momenta 

[jolly the roger]

a zašto baš spustiti max broj Okretnog Momenta 

to se lakše i jeftinije radi promjenom bregastih, nego mijenjanjem ispušnog sustava

[Mladen_Bandit]

to se lakše i jeftinije radi promjenom bregastih, nego mijenjanjem ispušnog sustava

Jel?
Nisam mehaničar nego elektroničar ali to je tema za neki drugi post ...
Budem proučio malo, volio bih da se povede rasprava oko takvih stvari.

Tanx još jednom.