Ova prica neka vam bude pouka, i uvik slušajte osatle ( ma ko ih ...)
pala je ideja između mene i frenda (lemmy) da kupimo nove motore (ok ne prave nego malo bolje skutere). Ok on kupi a ja ko pička osta na suvom. :skupija ja nekako pare i nasa dobru ponudu u zagrebu i tu počinje nas izlet. Idemo skupa kaze on, aj moze kazen ja. Inace smo iz zadra a u Rijeci smo na faksu. Iskustva 0 bodova, prije vozili baotijane( svaka im dala). Svi mi govore nemojte ići smrzniti cete se ko ona dva glup i gluplji ali samo jedno mi je na pameti, hehe novi motor brate... Dostava skupa, čekanje ne dolazi u obzir što bolje što su pare u đepu. Dogovor pada, ide se u zagreb u četvrtak(jedini dan sunca u cilom tjednu) što je ranije moguće. 27. 11. 7.30h ostati ce mi u sjecanju do kraja života. dva para trenerki i traperice 2 para čarapa, dvi kratke majce 2đempera trenerka s kapuljačom i dvi jakete trebale su zadovoljiti i najteže uvjete ali.. Krenemo mi preko zaobilaznice u ri i prođemo 10ak km, kao nije nam ledeno. Dok smo dosli do grobnika smrzli se ko pičke i stali se grijati na auspuh. Svaki auto sto je proša gleda je u dva smrznuta kretena (da mi je znati sto im je bilo u glavi) kraj nas zaleđen auto i nama prolazi kroz glavu idemo dalje ili.. Nego što. krenemo mi i dogovor pada , nema zaustavljanja minimalno 45 min. Nakon 20 min stajemo opet i sijedi trčanje oko motora i razgibavanje te prve ozbiljne misli o odustanku ali želja za avanturom je jača od zaleđenih prstiju njegovih ruku i mojih nogu. Naziru se prvi tragovi snjega (temp oko 0) a nismo ni na pola puta. Do gorskog kotara stajemo jos dva puta a temp sve niza i lagano ide u minus. U gorskom kotaru cesta ok ali je filing jeben, svugdi snig a mi ko u frižideru. Kao dobro je nama tjesimo se mi i uz zaustavljenje svakih 15-20 min volja nam slabi. prošlo je dva sata a mi nismo ni kod delnica, na cesti su ljudi iz održavanja i ispadaju im čaše vručeg čaja kad nas vide, neki nam se smiju a neki klimaju kao niste normalni. napokon delnice, obojici pada na pamet samo jedno, vruči čaj u nekoj birtiji. U kafiću opet pogledi... konobarica by the way predobra, odma nas je ugrijalo (koja sisa ufff). Nakon "zagrijavanja" idemo dalje jer nam je na pameti da se moramo vratiti na ispit do 17.00 ili smo najebali ko žuti. U glavi je samo Karlovac i pomisao kako če biti toplije, ali.. na skretanju za josipdol nevolje kojih smo se pribojavali. panduri. kazem ja frendu skreni livo na autoput da se ne brinemo ali on ne jebe živu silu, siče dvi pune crte i usto nema vozačku ka ni ja. 20 metara dalje nevjerica. pandur spušta lizalicu i u glavi je bižati ili ne. Tako mi stajemo i uz proceduru od pola sata napise on nama 2000 kn i kaze mozete dalje na svoju odgovornost. njegov "pametni kolega" postavlja pitanja imamo li rukavice
i koliko nam je tribalo iz ri do tu. Valda misli ići tu rutu sa apencom
u glavi je sad bedara, smrznuti i kažnjeni moramo dalje. na nasu sricu taman je sunce granulo i toplije je. u kerlovcu smo za tren i malo je toplije. idemo na autocestu jer se bojimo novih kazni a i vrijeme nam neide na ruku. Hvala ogu pa čovik kod koga kupujem motor ne živi u nekoj zabiti pa ga lako nalazimo. Dolazimo kod njega a ono moja nova zvjer stoji predamnom napokon. Lik nam nudi čaj ( kao nečemo haha) i dobar savjet. Vrečice od konzuma ispod čarapa, svaka mu dala iako je oženjen. za nazad nije bilo dilemi. i zadnja lipa za gorivo i autoput. jebeš ti ono norisk no profit, ionako smo popušili dosta. Autoputom je bila milina. Umalo san sjeba frenda dok smo preticali jer nisan drža razmak ali i to smo preživili. Nazad stajemo samo dva puta, a i onda nas gledaju čudno. Napokon rijeka. S dva motora za nazad smo se pošteno nauživali. Ostavljam frenda i nastavljam put prema faksu jer sam na knap sa vrmenom za na ispit. Dolazim na faks ko medvjed promrza i prođem ispit. Nemozete zamisliti bolji dan i završetak nego kad parkirate tako željeni i mukom dobiveni motor. naravno prehlada od tjedan dana i stezanje remena zbog kazne koju smo podilili nije umanjilo zadovoljstvo da svoju zvjer odvedem u šetnju svaki put kad se i malo sunca pojavi...
Po svemu sudeći ovo je tek početak naših avantura i uvod u nešto puuno veće. sad se vračamo kopanju po google mapama tražeči nove izazove, i pijenju vina hehe ne zamjerite na pravopisnim greškama.
stay alive i vidimo se na nekim novim mjestima sa pravim motorima jednog dana, nadam se uskoro.....
Autor
Tema: put po novi motor by dva početnika (Posjeta: 4408 )