Savjeti i škola vožnje — 17 veljače 2003 -

tekst: Mate Budiša

Vjerujem da smo svi imali iskustva s njima, neki više, neki manje. Koliko god izgledalo da ih se ne može kontrolirati, nije baš uvijek tako. Dole izneseni savjeti baziraju se na iskustvima sakupljenim na stazama, ali se dobar dio toga može iskoristiti prilikom svakodnevne vožnje na cesti. Ne savjetujem da ih vježbate, samo izvucite poneki korisni savjet.

Kod samih padova, bitno je izdvojiti tri osnovna faktora: što napraviti kad je "iskrcavanje" neminovno, kako minimalizirati posljedice i kakav nam je uopće stav o padanju?

Krenimo od zadnjeg. Netko tko ima afiniteta izlaziti na stazu, mora biti spreman na eventualni pad. To ne znači da ga mora priželjkivati, ali razmišljanja o tome u mnogočemu utječu na kasniji tijek događaja. Prema nekim teorijama, što se više odupirete padanju, veća je vjerojatnost da će vam se dogoditi. Prema tome, radi se zapravo o "fiksiranju mete", tj. u momentu kada počinje kritična situacija, vidite neki objekt koji vam predstavlja najveću prijetnju i kojeg pod svaku cijenu želite izbjeći. Nesvjesno, u naletu panike, pogled vam ostane fiksiran na taj objekt, a vremena za reakciju, u smislu traženja izlaza, više nema. U većini slučajeva se na kraju ipak dogodi, da udarite u taj objekt.

Objašnjenje gore navedene teorije je, da što su misli više koncentrirane na "nepadanje", toliko se koncentracije gubi na samu vožnju i dolazi do kontra-efekta. Iako imam podosta padova iza sebe, meni osobno to još uvijek predstavlja dosta veliki problem.

Ono što bi svatko od nas trebao napraviti, je unaprijed se psihički pripremiti da je padanje sastavni dio izlazaka na pistu, bilo u amaterskom, ili profesionalnom obliku. To nam se može dogoditi u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu i posljedice mogu biti vrlo neugodne.

Naravno, da nikome nije u interesu pasti, ali ako se to već mora dogoditi, nastojite biti koncentrirani i primijeniti dva osnovna pravila:

1. Gurnite motor što dalje od sebe. Razlika u težini između vas i vašeg motora je velika. Po zakonima fizike, njegovo će se kretanje odvijati brže od vašeg i vjerojatno će vas «pokupiti». Nastojeći ga zadržati, samo produžujete svoj put, a time i mogućnost ozljeda. Zaštitna oprema koju koristite i sama zona izlijetanja, napravljene su tako, da vaše tijelo nastavi jednolično kliziti, ili se kotrljati. Dok na motoru postoji nekoliko izbočenih dijelova, koji ga lako mogu podići. Nije potrebno objašnjavati zašto nije pametno u tom trenutku biti u njegovoj blizini. Samo za primjer, usporedite tzv. "high-side" padove, gdje vozač biva katapultiran i "low-side", gdje klizne s motora.

2. Opustite se. U trenutku kada gume izgube kontakt s podlogom, potpuno gubite kontrolu nad motorom. Savjeti trkača se uglavnom svode na jedno: ne činite ništa i opustite se, jer, puno je teže slomiti mekanu i savitljivu stvar. Logično je, da nesvjesno pokušavate ispruženom nogom, ili rukom spriječiti najgore i znamo da to ponekad prolazi, ali u većini slučajeva samo pogoršavate situaciju. Potpuno opuštanje tijela raspršuje snagu eventualnog udarca na veću površinu i time smanjuje njegovu snagu. Matematički, ako čovjek od 90kg pri određenoj brzini padne na ručni zglob, veličine nekoliko kvadratnih centimetara, on definitivno puca. Ali, ako se tih 90 kg rasporedi na leđa, ramena, i ostale dijelove tijela, situacija se znatno mijenja.

Zaustavljanje
Još jedan dosta bitan savjet kod pada je, da ne pokušavate ustati, dok se potpuno ne zaustavite. Iako za neupućene zvuči čudno, osobno mi se dogodilo (ne na stazi nego na cesti), da sam nakon pada i struganja po asfaltu pokušao postaviti desnu ruku kao oslonac za dizanje, jer sam bio uvjeren da sam skoro stao. Čim sam dotaknuo asfalt, uslijedio je takav katapult u zrak, da sam mislio da me pokupio auto. Prilikom pada dolazi do pomaka tekućine u srednjem uhu, koji upravlja centrom za ravnotežu i kretanje. Savjet – da izbjegnete takve situacije, izbrojite do tri, kada mislite da ste stali. Onda pogledajte da li su zemlja i nebo tamo gdje bi trebali biti.

Vježbanje padanja
Kao i svi drugi aspekti vožnje i padanje je nešto što se mora naučiti. Da ipak ne bi trpjeli fizičke i materijalne štete, možete to probati i "na suho". Tehnika je slična kao i u drugim, prvenstveno borilačkim sportovima. Stanite uspravno na strunjaču, ili neku drugu mekanu podlogu. Ispružite ruke u visini ramena i "naredite" im da se opuste i padnu. Nakon što ste to uvježbali, pokušajte isto s cijelim tijelom. Treba malo vježbati, ali ako uspijete, primjetiti ćete da će vam se tijelo "složiti", a ne pasti na lice ili potiljak.

Nakon pada
I naravno, ako možete na noge, nastojte se ne micati, da vas ostali vozači ne "pogode". Situacija je vrlo slična onoj na cesti – kada se pješak dvoumi, hoće li lijevo ili desno i u pravilu ga pogodite, bez obzira na njegovu odluku. Nastojte ostati u jednom mjestu, jer time drugima barem ostavljate šansu da vas izbjegnu. Što neće biti slučaj, ako budete panično trčali kao "gluha svinja"!

Share

About Author