Savjeti i škola vožnje — 01 svibnja 2006 -

U današnje vrijeme mnogi ljudi konzumiraju alkohol. Neki povremeno, neki često – neki umjereno, a neki pak pretjeruju. Da je pretjerana konzumacija alkohola štetna u fiziološkom, psihološkom i socijalnom/egzistencijalnom kontekstu, ne treba posebno napominjati, no koliko i kako utječe na vozačevu sposobnost upravljanja motociklom, a time i sigurnost u cestovnom prometnom podsustavu, vidjet ćemo u nastavku teksta.

Pod alkoholom se u ovom tekstu smatra alkohol za konzumaciju, odnosno etilni alkohol (etanol).

Intenzitet djelovanja alkohola na ljudski organizam ovisi o stupnju intoksikacije alkoholom. Koncentracija alkohola u krvi izražava se u gramima po kilogramu apsolutnog alkohola.

Stupnjevi intoksikacije

Općenito, smatra se da je trijezno stanje ono do 0,5 g/kg apsolutnog alkohola u krvi i u njemu većina ljudi ne pokazuje znakove alkoholne poremećenosti. Pripito je stanje između 0,5 i 1,5 g/kg apsolutnog alkohola, u kojem ljudi pokazuju prve znakove alkoholne opijenosti. U pijano stanje dolazi se pri koncentracijama alkohola u krvi između 1,5 i 2,5 g/kg apsolutnog alkohola; U tom stanju, ljudske sposobnosti izraženo opadaju. Teško pijano stanje nastupa pri koncentracijama alkohola između 2,5 i 3,5 g/kg apsolutnog alkohola u krvi (smanjenje intelektualnih funkcija na minimum, moguć gubitak svijesti). Koncentracije iznad 3,5/4,0 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, stanje su teškog trovanja alkoholom.

Naravno, sve navedene vrijednosti su okvirne i nerijetko znatnije odstupaju od vrijednosti pojedinca. Utjecaj alkohola ovisi o tjelesnoj masi, periodima konzumacije jela i pića, fizičkoj pripremljenosti, spolu, dobi i nizu posve jedinstvenih faktora, što treba imati na umu prilikom klasifikacije.

Smatra se da je vozač relativno nesposoban za vožnju motornim vozilom pri koncentraciji iznad 0,5 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, a da postaje apsolutno nesposoban pri koncentraciji od 1,3 g/kg apsolutnog alkohola u krvi.

Resorpcija i eliminacija

Alkohol u organizam unosimo pijenjem alkoholnih pića (drugi oblici konzumacije, iako postoje, u ovom su nam kontekstu nebitni). Nakon što alkohol prođe kroz usta i jednjak, dolazi u želudac. U želucu se resorbira slabo. Najveći dio resorbira se u tankom crijevu, prijelazom u krv. Iz krvotoka prelazi u tkivo, a zatim se eliminira, uglavnom enizmatskom oksidacijom (kemijska razgradnja). Manji dio alkohola izlučuje se u nepromijenjenom obliku i to: izdahnutim zrakom, slinom, znojenjem i mokraćom.

Drugim riječima, ne mislite da ono što ste, primjerice, izmokrili poništava ono što ste popili. Međutim, povraćanje može biti od pomoći ukoliko ste se ispovraćali prije većinske resorpcije (ulaska alkohola u krvotok).

Prisutnost alkohola u krvi rezultat je resorpcije i eliminacije – dva procesa koji se odvijaju istovremeno. U prvoj fazi prevladava resorpcija a eliminacija je slabijeg intenziteta, tako da ukupno gledajući koncetracija alkohola u krvi raste. U drugoj fazi prevladava eliminicija pa koncentracija kontinuirano opada.

Koncentracija alkohola u krvi ovisi o vremenu resorpcije, a resorpcija o vrsti i količini alkoholnog pića. Nadalje, ovisi i o tome jeste li, kada, kakvu i koliko hrane konzumirali prije/u tijeku pijenja.

Tip: Ako ste se već odlučili nakefati, onak’ pošteno, popijte decilitar jestivnog ulja prije nego počnete lokati i moći ćete puno više i duže roglati, s puno manje izraženim djelovanjem alkohola.

Faza resorpcije kraća je od faze eliminacije, a duljina eliminacije ovisi o jačini alkoholnog pića. Jača pića eliminiraju se brže, a slabija sporije. Zato vam se može desiti da na brzinu roknete par piva i mislite kako vam nije ništa te sjednete za motor i po gasu, a za pola sata vam se jako zavrti u glavi i završite u, npr., kontejneru (svaka slicnost sa stvarnim osobama, osobito autorom clanka, je slucajna). Ne dajte se prevariti! Osobito je grda piva – djeluje "kasno" i "ruši na leđa".

Na brzinu razgradnje alkohola ne utječu niti (ne)budnost niti (ne)mirovanje. Badava vam svi pokušaji, koliko treba – treba.

Isto tako, nemojte misliti da ćete se na motoru prije "otrijezniti". Jedino što ćete prije učiniti je razbiti sebe, motor i/ili nekog drugog. Niti u ludilu nemojte doći u napast i voziti bez kacige, misleći da će vas strujanje hladnog zraka otrijezniti.

Opasnost u prometu

U pogledu sigurnog upravljanja motociklom (i drugim motornim vozilima), alkohol je opasan jer djeluje na:

– vidnu i slušnu percepciju,
– pažnju,
– sposobnost izvođenja reakcija te
– vrijednosne sudove.

Prisutnost alkohola u organizmu produljuje vrijeme reakcije, smanjuje sposobnost procjenjivanja udaljenosti i brzina kretanja, smanjuje širinu vidnog polja i oštrinu vida, usporava adaptaciju oka na svjetlost i tamu, smanjuje osjetljivost sluha i stvara smetnje u ravnoteži.

Alkohol smanjuje i pažnju – tenacitet i vigilitet. Tenacitet je sposobnost usmjeravanja pažnje na određeni predmet/pojavu (fokusiranje), a vigilitet je budnost pri nenadnim promjenama.

Pod utjecajem alkohola opasne se situacije ocjenjuju manje opasnim ili čak bezopasnim. Istovremeno, vlastite se sposobnosti precjenjuju. Sklonost riziku postaje sve veća, a mogućnost suočavanja s povećanim rizikom sve manja.

Slijedom navedenog, posve je jasno da alkohol loše utječe na sposobnost upravljanja
motociklom i da se takav utjecaj mora odraziti na rizik u prometu.

Na slici lijevo, prikazan je odnos između koncentracije alkohola u krvi vozača i rizika prometne nezgode s tjelesnim ozljedama i smrću.

Rizik takve nezgode pri koncentraciji od 0,9 g/kg apsolutnog alkohola u krvi vozača veći je oko 5 puta nego kod trijeznog vozača. Pri koncetraciji od 1,5 g/kg, rizik je oko 16 puta veći. Dodajte k tome još i činjenicu da je mogućnost teških ozljeda motociklista oko 16 puta veća u odnosu na vozače automobila…

Dakle, rizik prometne nezgode s navedenim posljedicama progresivno raste povećanjem koncentracije alkohola u
organizmu vozača.

Testiranje alkoholiziranosti

Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se na nekoliko načina:

– izuzimanjem bioloških tekućina (krvi i urina),
– izuzimanjem uzoraka mišićnog tkiva mrtvih osoba i
– alkotestiranjem posebnim mjernim instrumentom.

Najjednostavniji način testiranja je alkotest koji se bazira na analizi izdahnutog zraka. To je ujedno i najnepouzdaniji način utvrđivanja koncentracije alkohola u krvi. Alkotest je jedino pouzdan u isključivanju mogućnosti alkoholne intoksikacije. Drugim riječima, alkotestom se može pouzdano utvrditi da neka osoba nije pod utjecajem alkohola, ali ne i da je pod njegovim utjecajem, odnosno u kojem je stupnju alkoholiziranosti.

Alkoholiziranost vozača nadležni organi provjeravaju pri redovnom nadzoru prometa/sudionika i prilikom prometnih nezgoda.

Kod svih prometnih nezgoda kod kojih je pričinjena nezanemariva materijalna šteta, obvezna je kontrola prisutnosti alkohola kod neposrednih sudionika nezgode. Vrši se trenutno, alkotestiranjem na samom mjestu nezgode. Ako takva kontrola prikaže prisutnost alkohola, mora se odrediti daljnja analiza izuzimanjem i testiranjem bioloških tekućina koju vi imate pravo odbiti.

Ukoliko u prometnoj nezgodi ima poginulih osoba, tada se testiranje vrši izuzimanjem bioloških tekućina neposrednih sudionika na mjestu događaja, a ostali sudionici testiraju se prvo uređajem za alkotestiranje.

U svakom trenutku imate pravo odbiti alkotest i ne prihvatiti njegove rezultate, ali onda ćete morati na izuzimanje i testiranje bioloških tekućina.

Zanimljivost: Neki ljudi stave kovanicu (lipe) pod jezik pa ju prevrnu prije puhanja u mjerni uređaj i tako prevare alkometar. Da je to protuzakonito i da vam to ni u ludilu ne preporučujemo, savjetujemo, indiciramo ili štogod drugo, vjerujem da ne treba posebno napominjati. Igre sa žvakaćim gumama, duhanskim dimom, raznim tekućinama i sličnim načinima varanja instrumenta, što se nas tiče, samo su jedna zanimljivost koju smo spomenuli tek kao informaciju o onome što se ne smije činiti. Jasno? Ok.

Zaključak

Iako je u nekim zemljema dozvoljeno konzumirati određenu količinu alkohola i voziti, što kod nas u vrijeme pisanja ovog teksta nije slučaj, na vožnju motociklom ne bismo trebali kretati niti pod najmanjom prisutnošču alkohola u organizmu. Osobito ne nakon više od dva pića i/ili noću. Netko vam može uporno tvrditi da vozi bolje pripit/pijan, što uistinu može tako izgledati, ali razlog tome je zapravo gubitak straha od pada/dobitak odvažnosti – nikako vozačko umijeće.

Alkohol je podmukao i privlačni vrag – nedajte se zavesti i prevariti! Ukoliko pretpostavljate da ima i najmanje šanse da se negdje nadrmate, radije ostavite motocikl doma i ‘odite s prijateljima, javnim prijevozom ili barem autom.

Nemojte piti i voziti! Vjerujte nam, ne isplati se…
 

Share

About Author

admin