Matematičkim i logičnim izračunima po tom bi u 6. (šestoj). išao 328

da kada bi ta brzina bila tolika na 5000 okr no u ovom slučaju ona je tolika na 10000. Brzina koju si ti naveo u tom slučaju bi bila teoretska, ali nemoguća za postići zbog snage motora...inercije, sila koje djeluju na motor (trenje, viskoznost zraka......neki zovu otpor zraka koji se javlja zbog viskoznosti)
Ali to nije logika nego fizika. Prijenos u getribi je linearan a ne eksponencijalan. Zato i jesu dijagrami brzina (u kojoj je motor)-broj okretaja ravni pravci koji se penju. Vjerojatno si to vidio. Tih pravaca ima onoliko koliko ima brzina. Na temelju njih je lako izračunati koliko motor ide u kojoj brzini i koja je maksimalna moguća brzina (teoretska) jer za odrediti vrijednosti na pravcu dovoljne su dvije točke. U ovom slućaju je brzina nula na nula okr/min i 86 na 10000 okr/min. Što bi značilo da za prvu brzinu ako se poveća broj okretaja za 1000, brzina poraste za 8,6 km/h. Ako gledaš jednadžbu pravca prema kojoj to možeš izračunati ona bi bila Y=ax+b. Y je u ovom slučaju bbroj okretaja, x=brzina kretanja vozila, a je koeficijent nagiba pravca koji se izračuna i za prvu brzinu iznosi10000/86=116,28, a b = 0 jer je brzina na 0 okr = 0.. Ovo su osnove matematike i nebih dalje jer je dovoljno detaljno, ali da bi se i sam uvjerio u točnost logike/fizike ne bi bilo lože da stisneš svog klv-a ili što već voziš na 10000 ok, zapamtiš brzinu kojom se krečeš, zatim ga spustiš na 5000 okr i vidjeti češ da ideš pola od toga. I tako u svakoj. Vjeruj mi....
