Zašto izbjegavati zaustavnu traku na autocestama?

Autoceste su osmišljene da budu najsigurnije prometnice. Nesreće na njima su rjeđe nego na ostalim cestama, ali su zato posljedice znatno teže. Pogotovo ako ste tamo pješak. Zaustavni trak je ono što autoput razlikuje od ostalih cesta. Na njemu biste, u slučaju kvara, trebali dočekati pomoć, no nerijetko se upravo tu dogode najteže nesreće. Listajući po arhivi, gotovo nam je zvučalo nevjerojatno kako je već prošlo više od godinu dana otkad je na autocesti A1 kod Draganića poginuo mladi vojnik iz Virovitice. 25-godišnji vojni policajac koji je bio u pratnji oklopnih vozila Patrija stradao je dok je stajao na zaustavnom traku. Kako je policija utvrdila očevidom, kamion je skrenuo s vozne trake u zaustavnu te udario u stražnji dio zaustavljenog osobnog automobila Hrvatske vojske, a potom i u 25-godišnjaka koji je stajao uz automobil te u još jedno vozilo. Par mjeseci prije, na A1 je kod tunela Sveti Rok u zaustavnom traku poginuo njemački motorist na kojeg je naletio 22-godišnjak iz Splita koji je, upravljajući Mercedesom, dolaskom na 215. kilometar gdje je padala gusta kiša sa solikom, izgubio nadzor nad upravljačem automobila.

Ove godine u rujnu, kod Ježeva na istočnoj strani Zagreba, nesreća s dvoje mrtvih, a mjesec i pol poslije uslijedila je najšokantnija, s čak četvero mrtvih u kombiju zaustavljenom pored A1 kod Jastrebarskog.
Nesreće na zaustavnom traku, na žalost, nisu rijetkost, a prema podacima od policije, većina ljudi ginula je zbog promjene pneumatika na vozilu. Upravo to se zbilo kod Ježeva, kada je na zaustavljeni turski kamion u zaustavnom traku, bez kočenja, naletio šleper crnogorskih registracija. Vozila su se nakon sudara zapalila, a poginuo je vozač crnogorskog šlepera i turski državljanin koji je mijenjao gumu. Njegov kolega koji mu je pomagao u izmjeni gume ostao je neozlijeđen.

Slična nesreća s dvoje mrtvih zabilježena je i u listopadu 2012. na zagrebačkoj obilaznici kada je ne troje djelatnika HAC-a, koji su mijenjali gumu na svom kamiončiću u zaustavnom traku naletio automobil. Dvoje djelatnika HAC-a su poginula, a jedan je ozlijeđen. Policijski očevid pokazao je kako je nedavnu tragediju na autocesti A1 kod Jastrebarskog skrivio 54-godišnji vozač šlepera koji je, vozeći se dijelom po zaustavnom traku, udario u zaustavljeni kombi u kvaru, a koji je dijelom kotačima bio na travi, a dijelom na zaustavnom traku. Na mjestu nesreće poginulo je četvero radnika iz kombija, troje ih je bilo u vozilu, a jedan ispred kombija, dok je još četvero radnika iz kombija teže i lakše ozlijeđeno. Jedina osoba iz tog zlosretnog kombija koja nije bila ozlijeđena je vozač, koji je u trenutku naleta šlepera bio 30-ak metara udaljen od kombija. Teško je ozlijeđen i vozač šlepera kojeg će poslije bolničkog oporavka preuzeti policajci. Još uvijek nije poznato zašto je vozač šlepera vozilom prešao u zaustavni trak i skrivio tragediju. Tek treba vještačiti šleper da se utvrdi je li imao uključen tempomat ili je posrijedi bio kvar na vozilu. Čeka se i iskaz vozača, da se vidi što je točno radio prije naleta na kombi, a od teleoperatera će se zatražiti ispisi njegovih mobilnih telefona, da se utvrdi da li je razgovarao s nekim u vrijeme sudara, pa mu je možda to poremetilo koncentraciju.

Tri od pet spomenutih nesreća s ukupno devet mrtvih skrivili su vozači šlepera. No, jeli na njima i 100-postotna krivica za ljudske žrtve? Neki prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da su ti vozači šlepera sigurno krivi za sudar, ali stradali se nisu potpuno pridržavali pravila ponašanja ako ste izvan vozila na autocesti ili nisu bila propisno označena. Na autocesti trokut mora biti postavljen najmanje 100 metara od vozila. To je međunarodna referentna vrijednost. Većina vozača koji uoče trokut uz cestu sasvim će sigurno usporiti svoja vozila i tako spriječiti moguće nalete na druga zaustavljena vozila. Nažalost često možemo vidjeti automobil u kvaru u zaustavnom traku, trokut na svega nekoliko metara iza, a vozač i putnici u automobilu i oko njega. To se jednostavno ne radi.

Stoga, ako vam se vozilo pokvari, usmjerite ga desno prema zaustavnom traku čim u retrovizoru uočite da je sigurno. Zaustavite se na zaustavnom traku i upalite sva četiri signalna žmigavca. Iz vozila izađite sa suvozačeve strane, stavite reflektirajući prsluk i postavite signalni trokut, na zaustavni trak. Neka svi putnici izađu iz vozila, ponovno s desne strane, po mogućnosti s vanjske strane ograde, što dalje od prometa. Ne dopustite im stajanje na zaustavnom traku ili u vozilu.

Nemojte pokušavati popravljati vozilo, to će pokušati mehaničar s propisnom svjetlosnom signalizacijom. Stupići desno uz zaustavni trak strjelicama pokazuju smjer prema najbližem telefonu za hitne slučajeve. Otpješačite do najbližega stupića i zapišite broj koji se na njemu nalazi kako bi vas što lakše pronašli. Nakon toga otpješačite do telefona (nemojte prelaziti autocestu uočite li bliži telefon) i podignite slušalicu. Javit će vam se operater centra za pomoć na autocesti i upitati vas gdje se nalazite, koje vozilo vozite, registracijski broj vozila i uzrok kvara. Čak i ako ne znate koji je uzrok, opišite kvar i što se dogodilo. Ako ste član autokluba, recite operateru kako želite njihovu pomoć. Nemojte spustiti slušalicu sve dok vam operater ne kaže — telefon je jednosmjeran tako da vas operater ne može nazvati. Pričekajte pomoć. Ako doživite kvar na vozilu, ili prometnu nesreću na autocesti, svi bi se trebali u što kraćem vremenu maknuti s kolnika, pa i sa zaustavnog prometnog traka.

M. Pavličević za Quattroruote.hr

Prethodni članakDucati 916 SPS by Tonči Moto
Sljedeći članakQatar MotoGP Test 01